Kritika `razvoju` turizma: Očekujemo da nas spasi, a premalo smo uložili!?

Velik dio hrvatskih hotelijera, privatnih iznajmljivača i vlasnika kampova prošlog tjedna se pozdravio sa špicom sezone, no popunjenost kapaciteta na Jadranu još uvijek je velika. Pojedinci koji su odlučili produljiti špicu i zadržati postojeće cijene najavljuju sniženja tek u rujnu kada će cijene pasti za 15-20 posto. Hotelijeri su zadovoljni turističkom sezonom, naročito zbog velike popunjenosti hotelskog smještaja. Mnogi od njih imaju već popunjen znatan dio kapaciteta za rujan, a ako ih posluži vrijeme, postsezona bi također mogla biti uspješna. U tijeku je rebalans proračuna te se traži spas u turističkoj djelatnosti pa ni ne čudi da su sva očekivanja usmjerena na uspješnu sezonu.

Velika očekivanja od turističke sezone

U Vladi se već u srpnju govorilo o pozitivnim trendovima u turističkoj djelatnosti, a početkom srpnja tijekom

Photo Pixsell

posjeta Splitu premijerka Jadranka Kosor je govorila da prihode od turizma smatra vrlo važnim segmentom u stabilizaciji proračuna. Ministar turizma Damir Bajs uglavnom ne voli govoriti o prognozama za turističku zaradu i radije čeka izvještaj HNB-a. Bajs je ipak često optimističan i napominje da turizam čini 15 posto bruto nacionalnog proizvoda. Računajući na odlične ovogodišnje turističke rezultate, prihodi od turizma će sigurno nadmašiti i očekivanja ministra turizma Damira Bajsa. Dobre prognoze nagovještaju približavanje rekordnoj 2008. godini u kojoj je ostvareno 7,4 milijardi kuna prihoda od turizma.

Sustav mjerenja prometa u turizmu

Konačne rezultate i informacije o tome jesmo li se zadržali na razini od 2009., morat ćemo pričekati do lipnja slijedeće godine kada će biti gotova satelitska bilanca i poznati podaci o prihodima u turizmu koje Ministarstvo turizma preuzima od Hrvatske narodne banke. Bilten HNB-a je samo jedan od izvora informacija o prometu u turizmu, a tijekom cijele godine se putem mjesečnih statističkih podataka iz Državnog zavoda za statistiku saznaju trenutne turističke brojke. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatsku je do lipnja ove godine posjetilo 3 089 541 turista, od toga čak 2 437 839 stranih. Treba uzeti u obzir da je početka sezone, unatoč vulkanu na Islandu i poplavama u istočnoj Europi, bio iznimno dobar jer je u lipnju Hrvatsku posjetilo 1 325 814 turista.

- Statistika turističkog prometa prati se iz više izvora. Izvor koji najčešće koristimo je Državni zavod za statistiku, koji ima svoju metodologiju praćenja turističkog prometa, a usklađen je s EUROSTATOM. Promet vozila na granici prati MUP, te HTZ daje neslužbene podatke o dolascima i noćenjima turista koje prikuplja od turističkih zajednica. Ministarstvo turizma koristi sve ove navedene izvore i iz dostupnih podataka radi analize za potrebe praćenja turističkog tržišta - poručuju iz Uprave za sustav turističkih zajednica te Uprave za turističku politiku, tržište i međunarodnu suradnju Ministarstva turizma.

- Sustav mjerenja turističkog prometa se temelji na sustavu ekonomskih računa i dvojben je onoliko koliko su dvojbene i različiti algoritmi računica BDP-a, a kojih na globalnoj razini ima koliko hoćete. U svakom slučaju, HNB, koji se time bavi, se dokazao kao kredibilna institucija, a ukoliko se računica svake godine radi istom metodologijom dobivamo ono što nam je svakako najzanimljivije, a to je trend zarade iz godine u godinu. Je li se promašilo za nekoliko stotina ili čak milijardu eura je već stvar ekonomskih definicija i kategorija, ali znamo gdje smo u odnosu na prije - kazao nam je Branko Bogunović iz Horwath Consultinga.

Sredstva za razvojne projekte u turizmu su ove godine smanjena

Za 2010. godinu turizmu je dodijeljeno je 226,6 milijuna kuna, a kao cilj je postavljeno ostvarivanje 16 posto državnog proračuna. To su puno niža sredstva od onih kojima je Ministarstvo turizma raspolagalo prošle godine kada im je proračun bio za 10 milijuna kuna veći. Financijskih sredstava za nove razvojne projekte nije bilo za ovu djelatnost kao ni za ostale gospodarske grane. Turizam možda neće znatno smanjiti muke pri usklađivanju prihodovne i rashodovne strane proračuna, ali sasvim je nezamislivo što bi se dogodilo da Hrvatska ove godine ostane bez šest ili sedam milijardi eura, koliko turizam godišnje povećava prihodovnu stranu državnog proračuna. Pravi spasitelji hrvatskog gospodarstva su strani gosti čiji dolasci su ovog ljeta omogućili barem privremeno oživljavanje potrošnje.

Gužve zbog dolaska turista. Photo Pixsell

- Jasno je da se primarno potiče privlačenje i potrošnja stranih gostiju jer predstavlja izvoz i poboljšanje namučene hrvatske vanjskotrgovinske bilance - smatra Branko Bogunović.

Velika posjećenost stranih turista zasigurno je rezultat unapređenja smještajne infrastrukture jer su inozemni dolasci potaknuti ne samo čistim morem i lijepom prirodom već i uređenim smještajnim kapacitetima.

- U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je provedeno nekoliko razvojnih projekata vezanih uz smještaj, a ističu se Kempinska Savudrija, Vrtovi sunca, Novi Spa hotels and resorts te Falkensteiner Punta Skala. Takvi projekti su djelomično ostvareni na lakom dostupu finanacijskim sredstvima u vremenu prije krize - dodaje Bogunović.

Iako je hrvatsko tržište realno orijentirano prema stranim turistima turističke tvrtke nisu učinili sve kako bi se najbolje plasirale na strana tržišta. Bogunović napominje da se `većina hrvatskih hotela nalazi van regionalnih ili globalnih hotelskih kompanija te su prodaja i marketing najbolnije točke većine njih, obzirom na vrlo slabu poziciju prema stranim tour operatorima i vrlo spor razvoj web poslovanja`.

U Hrvatskoj najveći broj hotela sa tri zvjezdice

Treba i dodati da je Hrvatska zemlja u kojoj prevladavaju hoteli sa tri zvjezdice, njih više od 300, a novoizgrađeni ni ne smiju biti ispod tog nivoa. Kod nas pak ne postoji kategorizacija hotela s jednom zvjezdicom, najniža kategorija su hoteli su dvije zvjezdice. Prema prošlogodišnjem popisu kategoriziranih turističkih objekata iz Ministarstva turizma, u Hrvatskoj postoje 23 hotela s pet zvjezdica, a kategorizirana su 584 smještajna objekta u skupini hoteli, u kojima je ukupno 51 428 smještajnih jedinica. Kategoriju četiri zvjezdice nosi 142 hotela, od čega ih je najviše u Splitsko-dalmatinskoj (32), Primorsko-goranskoj (28) i Istarskoj županiji (21).

- Noviji hoteli više i visoke kategorije često imaju problem uspostavljanja kvalitete usluge, obzirom na manjak kvalificiranog kadra za hotelske operacije više razine sofistikacije, i to od srednjeg menadžmenta do radnika. Nadalje, znatan dio hotelskih kapaciteta na razini 2 i 3 zvijezdice je na niskoj razini konkurentnosti budući da je riječ o objektima u kojima godinama nije bilo značajnih investicija, koji zbog toga postižu vrlo niske cijene i jedva preživljavaju - kazao ja Bogunović.

Photo wikipedia

Hrvatska kategorizacija hotela je ipak poprilično realna po pitanju svrstavanja hotela razmjerno razini usluge, naša pravila su puno stroža od onih u mnogim zemljama Europe. No, neki vlasnici apartmana uistinu pretjeruju sa uljepšavanjem ponuda pa u oglašavanju navode da je riječ o vili. Hoteli sa pet zvjezdica bi trebali biti vile koje podrazumijevjau bazen, mjenjačnicu, vrhunski restoran, mogućnost najma sutomobila, mini bar i poslugu u sobi, dvorane za rekreaciju, sportska događanja, zabavne sadržaje i priredbe; ukratko vila podrazumijeva danonoćnu vrhunsku uslugu.

- Obzirom na krizu koja se dogodila, a praćena je teškim strukturnim problemima ekonomije, hotelijerstvo je spalo u nekonkurentnu situaciju s ostalim državama Mediterana, ali svakako i pogreškama u pozicioniranju i nerealnim projekcijama pomenutih investitora, ti projekti nisu ostvarili dostatan poslovni učinak. Ovo je vrlo nepovoljno vrijeme za velike razvojne projekte kako globalno, a posebno u Hrvatskoj. Bolja je situacija u nautičkom sektoru, gdje se pojedine marine počinu širiti na segment megajahti koji im omogućuje potražnju za izgradnju dodatnih sadržaja i dodatne infrastrukture, primjerice širenje marine Mandalina kod Šibenika - kazao je Branko Bogunović.

Velike mogućnosti za plasman našeg turizma na svjetsko tržište

Hrvatskoj su tako potrebni projekti koji će oživiti ponudu kako na Jadranu tako i u unutrašnjosti te se pritom treba voditi računa i o potencijalnim turistima u unutrašnjosti. Treba poticati inovativne projekte razvoja turističke infrastrukture poput muzej maslina u Taru te muzeja u Krapini, koji sami, kako kaže Bogunović, ne donose veliku dobit, ali znatno utiču na promjenu svijesti i na veću aktivnost u izgradnji takvih sadržaja koji su nam potrebni za povećanje turističke potrošnje i jednu novu percepciju Hrvatske kao turističke destinacije. Potrošnja stranih turista i njeno poticanje je ključ uspjeha pošto se uzima u obzir veličina svjetskog tržišta. Mogućnosti širenja ponude na vanjskom tržištu su neograničene dok su okviri za razvoj cjelokupne turističke djelatnosti zacrtani.

- Svakako treba poticati i promet domaćih turista, no za neke proizvode poput skijanja Hrvatska nema uvjete, a u dominantnom proizvodima koji obuhvaćaju sunce i more veliki dio prometa se ostvaruje kroz privatni smještaj ili čak neprijavljeno kroz model rodbina i prijatelji, ili kroz boravak u vlastitim vikend objektima. Dio dohodka koji zaposleni mogu potrošiti za turističke usluge je razmjerno nizak jer danas iznosi tek 5 posto primanja. Domaće turističko tržište treba poticati, osobito kroz druge turističke proizvode osim glavnog ali on za preživljavanje relativno velikih turističkih kapaciteta nema ključnu ulogu - objašnjava Bogunović.

Kriza natjerala turističke djelatnike da se suoče sa globalnom konkurencijom

U Horwath Consultinga, vodećoj tvrtki za razvoj turizma na ovim prostorima, smatraju da što se tiče ove

turističke sezone se `kampovi i privatni smještaj dobro drže, čak ostvaruju i porast dok se nastavlja pad hotelskog sektora`. Također smatraju da u hotelskom sektoru ima i svijetlih primjera te se stječe dojam da je kriza samo ubrzala suočavanje hrvatskog hotelskog sektora s istinom i globalnom konkurencijom. `Sve to utječe na projekcije utjecaja turističke aktivnosti koji puni državnu blagajnu` tvrdi Bogdunović. Dok se najavljuje da će udio ukupne turističke potrošnje doseći 16 do gotovo 25 posto ukupnog državnog proizvoda važno je imati u vidu da je upitno koju razinu će dostići ukupni BDP te što će napraviti drugi sektori.

- Naša je načelna ocjena da će ukupna masa novaca ako odbijemo inflaciju biti nešto veća od prošle godine, ali bez značajnijeg porasta jedinične potrošnje, dakle isključivo kroz nešto veći volumen posjetitelja - smatraju u Horwath Consultingu

Koliki udio prihoda u proračunu će biti ostvareno u sektoru turizmu pokazat će tek stvarni rezultati koje će slijedeće godine dati Ministarstvo turizma. U Ministarstvu turizma naglašavaju da je programom rada Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice definirana aktivnost razrade jedinstvenog sustav formatiranja i informatizacije podataka. Kako bi što prije ostvarili program učinkovitijeg prikupljanja podataka Ministarstvo turizma, Glavni ured Hrvatske turističke zajednice i Državni zavod za statistiku surađuju u osmišljavanju jedinstvene i brže kontrole turističkog prometa. Takav sustav će olakšati nadzor nad obračunom, naplatom i uplatom boravišne pristojbe. Do razvoja novog sustava mnistarstvo će koristi dosadašnje izvore i iz dostupnih podataka raditi analize koje će tek pokazati da li je ove godine ostvareno zacrtano.