Kronologija propasti Slavonskog Broda

Slavonski Brod je pred bankrotom jer duguje 45 milijuna kuna. Donosimo vam čitav pregled događaja koji su doveli do ovakve situacije.

Priča o propasti jednog grada započinje početkom 1990-ih godina, kada je Novogradnja d.o.o. iz Slavonskog Broda pokušala dobiti naknadu za izgradnju restorana na Korčuli u vlasništvu Ferijalnog saveza, iako taj restoran nikada nije izgrađen.

Tijekom spora Željko Zorić, jedan od čelnika Ferijalnog saveza, osniva tvrtku F TOURS i podiže hipotekarne kredite kroz nekretnine koje su u vlasništvu Ferijalnog saveza, prikazujući ih kao vlasništvo F TOURS-a.

Novogradnja uspijeva dobiti sudsku procjenu vrijednosti nekretnine na 1.100.000 njemačkih maraka, dok nadležne osobe u Slavonskom Brodu smatraju da ta nekretnina vrijedi 300 tisuća maraka.

Novogradnja potom tuži F TOURS, a Trgovački sud u Zagrebu poništava osnivanje te tvrtke, no ne i dugove. Republika Hrvatska 1990. preuzima vlasništvo Ferijalnog saveza nad odmaralištem na Korčuli, pa sad Novogradnja tuži državu i traži da joj se isplate dugovanja Ferijalnog saveza.

Zanimljivo je da Hrvatski fond za privatizaciju 1998. godine nije mogao pronaći niti jedan dokaz da je Ivan Dragičević, brat predsjednika Uprave Ine Tomislava Dragičevića, vlasnik 82 posto dionica Novogradnje. Revizijom HFP-a 2006. godine utvrđeno je da je formalni vlasnik Novogradnje tadašnji kandidat za gradonačelnika, HDZ-ovac Pero Ćosić, ali dokumenti koji potvrđuju njegovo vlasništvo ubrzo su nestali. No Ćosić je uspio dobiti ugovor, doduše nepoznatog sadržaja, s Hrvatskim vodama o održavanju kanala u Brodsko-posavskoj županiji.

RH daruje Slavonskom Brodu zemljište koje je on već otkupio

Republika Hrvatska 2000. godine daruje zemljište na Korčuli Slavonskom Brodu. Zapravo je grad već bio vlasnik istog zemljišta kad ga je 1968. godine otkupio od Ferijalnog saveza. Tvrtka Novogradnja 2002. godine tuži Grad i 2005. godine dobiva spor, što je značilo da Grad mora platiti 45 milijuna kuna kamata.

Photo mirkoduspara.com

U cijeloj priči javlja se niz nelogičnosti. Jedna od njih je činjenica da je Grad Slavonski Brod obvezan platiti 572.253,06 eura i zatezne kamate od 1991., iako je vlasnikom zemljišta postao tek 2000. Potom, prema nalazu vještaka, kamata od 1991. do 2007. je obračunata tako da se kamata pripisivala glavnici, iako je taj način obračuna kamata zabranje zakonom iz 1994. godine. I najvažnije, dok nalaz vještaka, koji je dao izraditi Grad, pokazuje da dug iznosi 11.700.000 kuna, nalaz društva Agenda Nova pokazuje da je dug veći gotovo pet puta, i iznosi više od 50 milijuna kuna.

Za procjenu nije određena revizorska tvrtka, već Porezna uprava, koja je, unatoč dugu od 20.000.000 kuna i dugogodišnjoj blokadi računa, stečaj Novogradnje pokrenula tek nakon dopisa Grada Vladi i Ministarstvu financija. Tada je Novogradnja započela svoj manevar kako bi izbjegla pokretanje stečaja, od odgode ročišta, preko bjanko mjenica Ingre, do zahtjeva za izuzećem sutkinje i predsjednice Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu.

Epilog priče je da se gradska imovina nalazi na dražbi, što je presedan u novijoj hrvatskoj povijesti.

Duspara: Država je poklonila zemljište Gradu, pa može odgovarati i za štetu koja je nastala

Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara u svibnju 2008. tadašnjem je premijeru Ivi Sanaderu poslao poduže pismo u kojem ga je upoznao sa događajima koji su doveli do gradskog duga koji premašuje 50 milijuna kuna.

- Bitno je napomenuti da ni HFP, a niti RH zastupana po Državnom odvjetništvu nisu još od 1996. g., od kada Novogradnja pokušava naplatiti svoje potraživanje od RH, a sada Grada, poduzeli pravne radnje kako bi ostravarili prijenos potraživanja na HFP sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća i Zakonu o privatizaciji. S obzirom i na činjenicu da se radi o doista velikom novčanom iznosu, a radi se o državnom interesu, doista je nejasno zašto nakon davanja gore navedenih očitovanja, izostaje daljnja reakcija nadležnih institucija - napisao je u svom pismu Duspara.

Duspara navodi kako je zanimljivo da se HFP nije mogao uknjižiti kao dioničar Novogradnje, iako je imao valjane isprave o stjecanju određenog vlasništva nad Novogradnjom

- Budući da je RH darovala predmetne nekretnine na Korčuli Gradu, ona bi mu mogla i odgovarati po pravilima obveznog prava za svu štetu koja Gradu proizađe vezano uz primitak tih darova. Neuzimanje u obzir navedenog od strane DORH-a bilo bi ne samo nesavjesno zastupanje interesa svih građana ove države, već bi moglo povući i materijalnu i kaznenu odgovornost odgovornih pojedinaca - završava svoje pismo slavonskobrodski gradonačelnik.