Kud plovi ovaj brod: Godina previranja za RH

Ivo Sanader je dao ostavku, Jadranka Kosor je potpisala sporazum o arbitraži sa Slovenijom, bira se novi predsjednik države...

Burna je godina za nama što se tiče hrvatske politike. Prozivalo se bivšeg premijera 'kukavicom'' nakon što je otišao s te funkcije, njegovu nasljednicu izdajnicom Hrvatske, afere su nagnale i ministra gospodarstva da da ostavku, šef Splita mami pozornost svojim izjavama gdje god stigne, održali su se lokalni izbori, a 27. prosinca bira se idući predsjednik RH.

Odlazak Sanadera: bijeg ili zasićenost?

Prvog dana sedmog mjeseca 2009. godine Ivo Sanader, hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a povukao se s dužnosti predsjednika Vlada, kao i predsjednika stranke te samim time iz aktivne politike. Šokantnu vijest je objavio na izvanrednoj sjednici, nakon čega se pokrenula lavina glasina o potencijalnim uzrocima takve oluke.

Photo Martina Horvat

On sam je, pak, samo rekao kako je već dugo u politici te odbacio svaku glasinu o svojoj bolesti. Na čelu Vlade, pa tako i stranke, naslijedila ga je Jadranka Kosor.

Sanader je tad kazao kako je imao ''čast i povlasticu biti prisutan prilikom stvaranja hrvatske države''. Dodao je i kako je ''svoje odradio te je vrijeme za druge da se pokažu''. Iako je govorio kako nema govora o bolesti, ubrzo je završio u bolnici zbog upale pluća. Neko vrijeme je dosita izbivao iz politike, kako bi se krajem 2009. godine na 'velika zvona' vratio 'ispratiti Mesića s Pantovčaka' svim mogućim trzavicama među dvojcem.

Odlazak dotadašnjeg premijera i predsjednika Vlade, javnost nije dočekala s lijepim riječima, već je većina njih spomenuto okarakterizirala kao najobičniji bijeg, a, tad već bivšeg, premijera – kukavicom.

Uskoro je Sanaderov potez na jednak način popratio i Dragan Primorac, davši ostavku na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i športa te kazavši da time daje potporu Ivi Sanaderu. Potporu je zaboravio tijekom predsjedničke kampanje te učestalo o Sanaderu govorio u negativnom kontekstu.

Jadranka Kosor je tako na najjače svjetlo političke pozornice stupila u prilično neugodnim okolnostima.

Jadranka Kosor: 'Prijatelj' Pahor i borba protiv korupcije

Početkom studenog, sporazum o arbitraži između Hrvatske i Slovenije potpisali su u Stockholmu premijeri dviju država, Jadranka Kosor i Borut Pahor. Potpisivanju je nazočio i švedski premijer Fredrik Reinfeldt.

Sporazum između dviju zemlja potpisan je zgradi švedske vlade. Prije svog potpisivanja, sporazum je dobio suglasnost zastupnika u Hrvatskom saboru i članova slovenskog Odbora za vanjsku politiku. No, izglasavanje u Saboru nije proteklo glatko s obzirom na činjenicu kako je prepirka trajala čitav dan, a predsjednicu Vlade je HDSSB-ovac Boro Grubišić prozvao zbog izdaje Hrvatske.

Svemu su prethodili sastanci Jadranke Kosor s Borutom Pahorom, čiji su se detalji držali u tajnosti, a građani obje države nerijetko su spomenute prozivali zbog toga da su 'prodali' državni teritorij te kako ih je druga strana prevarila.

Odmah po stupanju na dužnost predsjednice Vlade, Jadranka Kosor uhvatila se 'u koštac' s korupcijom u državnim tvrtkama te su tako 'pale' brojne uprave, poput one u Podravci. Ostavku ministra Polančeca je, sudeći prema njegovim riječima, nevoljko prihvatila.

No, ministar Kalmeta je i javno dobio njenu potporu, iako ga se prozivalo bar za moralnu odgovornost zbog svih afera u njegovom resoru, što bi se moglo pokazati kao negativan dojam premijerke u očima javnosti.

Podravka 'otjerala' Damira Polančeca

Predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak, bivši predsjednik Uprave Darko Marinac, i članovi Uprave Saša Romac i Josip Pavlović te predsjednik Uprave Fime Milan Horvat privedeni su u listopadu u prostorije USKOK-a u Gajevoj ulici u Zagrebu, pod sumnjom da su novcem kompanije za sebe kupovali dionice Podravke kako bi preuzeli kompaniju.

Damir Polančec Photo -

Za aferu se doznalo kada je koprivnička kompanija uplatila splitskoj tvrtki SMS, čiji je račun bio samo posrednik do varaždinske tvtke Fima, koja je kupovala dionice za Podravkine menadžere. Plan čelnih ljudi koprivničke kompanije bio je prisvojiti 25 posto dionica.

DORH, USKOK, Hafa i Ured za sprečavanje pranja novca te druge institucije u rujnu su intenzivno istraživali informacije o kreditu od 65 milijuna kuna koje je koprivnička tvrtka dala SMS-u, tvrtki Srđana Mladinića. Nakon toga su krenuli u uhićenja.

Kad su istražitelji ušli u Podravku, otkrili su niz drugih nepravilnosti.

Tadašnji ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec, prijašnji 'zlatni dečko' Podravke opetovano je govorio kako poznaje navedene osobe, da su mu prijatelji te kako želi vjerovati u njihovi nevinost. Prozivanja njega, bilo od strane javnosti, bilo od kolega iz političke sfere, smatrao je podmetanjima.

Na izvanredno sazvanoj konferenciji za medije, Polančec je dao ostavku. Tad je javnost šokirao izjavom kako ''kredit SMS-u nije dao bez podrške visoke politike, a ta visoka politika nije ni Polančec, ni bivši premijer Ivo Sanader, nego predsjednik Stipe Mesić''. Objašnjavao je i kako ''nije kriv za ništa, osim za to što nije stavio sve dionice Podravke u imovinsku karticu, koje, tvrdi, nikada nije kupovao iz osobnih interesa''.

Hrvatska ušla u NATO

Hrvatska je 1. travnja, polaganjem hrvatskoga ratifikacijskog dokumenta u State Departmentu postala punopravnom članicom NATO saveza, a članica NATO-a postala je i Albanija predajom svoga ratifikacijskog dokumenta.

Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala veleposlanica RH u SAD Kolinda Grabar Kitarović. Na svečanosti u State Departmentu zamjenik državne tajnice James Steinberg prihvatio je instrumente o pristupu Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantski sporazum za koji je vlada Sjedinjenih Država depozitar.

U trenutku kada je zamjenik državne tajnice Steinberg zaprimio instument o pristupanju, Hrvatska i Albanija postale su NATO saveznice. RH je na to čekala 13 godina. Ulazak Hrvatske i Albanije predstavlja šesto širenje NATO-a od njegova osnutka, a broj članica narastao je s početnih 12 na današnjih 28 zemalja.

Predsjednički izbori

Treći hrvatski predsjednik birat će se 27. prosinca, no vjerojatnije 10. siječnja 2010. godine. Dvanaest kandidata koji će se boriti za vrh države su: Nadan Vidošević, Milan Bandić, Ivo Josipović, Andrija Hebrang, Josip Jurčević, Vesna Pusić, Vesna Škare-Ožbolt, Miroslav Tuđman, Dragan Primorac, Slavko Vukšić, Boris Mikšić i Damir Kajin. Najranije je kandidaturu objavio Ivo Josipović, a najveće zanimanje javnosti objava ostvarila je objava kandidature Milana Bandića koji je u anketama bio i puno prije same objave.

Ranom zorom je u Tomislavovom domu na Sljemenu okupio sve 'svitu i elitu sedme sile' kako bi objavio da se ''diže kao Feniks'' te kako je siguran u svoj uspjeh.

Mnoge su polemike vođene, 'prljavi veš' se nerijetko vadio 'iz košare', a najveće zanimanje, naravno, izazvale su imovinske kartice kandidata.

Lokalni izbori

Na lokalnim izborima održanima u svibnju glavne 'gradske fotelje' osvojili su: Milan Bandić koji je u utrci za Zagreb pobijedio Josipa Kregara, Željko Kerum koji je u utrci za Split pobijedio Ranka Ostojića, Krešimir Bubalo koji je u utrci za Osijek pobijedio Antu Đapića, Dražen Barišić koji je u utrci za Veliku Goricu pobijedio Tonina Piculu, Andro Vlahušić koji je u utrci za Dubrovnik pobijedio Dubravku Šuicu, Dinko Pintarić koji je u utrci za Sisak pobijedio Davorka Vidovića, Željko Sabo koji je u utrci za Vukovar pobijedio Damira Barnu, Vojko Obersnel koji je u utrci za Rijeku pobijedio Vesnu Buterin, Nedjeljka Klarić koja je u utrci za Šibenik pobijedila Antu Županovića, te Boris Miletić koji je pobijedio u utrci za Pulu.

Kao šest najvećih gubitnika lokanih izbora smatrani su Miroslav Rožić, Slobodan Uzelac, Dino Debeljuh, Vladimir Bebić, Ljubo Česić Rojs i Pero Kovačević.

Kerum na čelu Splita

Željko Kerum

Nakon lokalnih izbora, mjesto splitskog gradonačelnika osvojio je poduzetnik Željko Kerum što je nemalo iznenadilo mnoge građane.

Jedan od zanimljivijih detalja njegove kampanje bio je potez pred biralištem, kad je jednom splitskom dječaku nakon glasovanja udijelio dvije novčanice od 50 kuna.

Oduševljenje Splićana je splasnulo nakon javne osude poslije Kerumova nastupa u emisiji 'Nedjeljom U 2', kad je voditelju Aleksandru Stankoviću kazao kako njemu zet nikad ne bi mogao biti Srbin te se nadovezao i kako su novinari u ogromnom broju zapravo Jugoslaveni. Kasnije se zbog istog i ispričao.