Kukuriku koalicija: 21 teza za spas Hrvatske

Kukuriku koalicija prvi je put javno predstavila svoj program gospodarskog oporavka sažet u 21 tezu. Gospodarske poluge za izlazak iz krize i razvoj gospodarstva predstavio je u Zagrebu predsjednik HNS-a Radimir Čačić na okruglom stolu “Ekonomska zbilja i kako dalje”. Cilj je programa povećati BDP, zaposlenost i poslovnu aktivnost.

Padamo jedini u regiji

– Nema ih 95, kao u Martina Luthera, nego u tri područja po sedam osnovnih teza za rješavanje gospodarskih problema. Nužna su dva paralelna procesa – snažan rast zapošljavanja i racionalnija i efikasnija država. Jedino je rješenje za ovu državu novi početak i nova vlada. Nakon sedam godina mršavih krava, vrijeme je da se dočepamo i debljih – kazao je Čačić.

Prvo je područje fiskalne monetarne politike, drugo su mjere za povećanje investicija, dok se treće područje bavi reformom cijelog sustava.

– Oslobađanjem od poreza reinvestirane dobiti, zaštitnom kamatom i drugim mjerama poticat ćemo investiranje, a snažno porezno opteretiti izvlačenje dobiti. Za projekte iznad 20 milijuna eura nužno je uspostaviti vertikalu odlučivanja s državne razine Nužna je i reforma cijelog sustava, s teritorijalnom podjelom Hrvatske u pet regija s izdvojenim Zagrebom, sposobnih preuzeti obveze prije svega u zdravstvu, obrazovanju, velikom dijelu infrastrukture i vođenju pripreme i realizacije europskih projekata – sažeo je mjere Čačić, koji je kazao da je Hrvatskoj potrebna “brza i snažna evolucija, a ne revolucija”.

Ekonomski strateg HNS-a Dragan Kovačević istaknuo je da je Hrvatska jedina zemlja u regiji koja već tri godine pada jer nije imala stvarni program gospodarskog oporavka te da će prvi posao nove vlade biti donošenje i provođenje “pravog programa oporavka”.

– Vlada taj program nema, a svaka buduća vlada morat će obrisati sve stranice tog dokumenta i prionuti na posao s novim dimenzijama društvenih i ekonomskih odnosa – kazao je Kovačević.

Branko Grčić, ekonomski strateg SDP-a, rekao je da Hrvatskoj treba snažna državna intervencija.

– Sve europske zemlje koje su pobijedile krizu imale su državnu intervenciju. Mi smo izgubili dvije dragocjene godine u krizi jer nije bilo intervencije. Čak i prvi čovjek MMF-a Strauss Kahn sada govori da se u današnjoj ekonomiji liberalni, tržišni pristup kombinira s državnom intervencijom. To je kao da se neoliberali odreknu sami sebe – kazao je Grčić.

Ove godine BDP ispod 1%

Osvrnuli su se sudionici okruglog stola, a bilo je 25 političara i uglednih ekonomskih analitičara i poduzetnika, na smanjenu procjenu MMF-a, koji očekuje da će hrvatski BDP, umjesto 1,5 posto, ove godine rasti 1,3 posto.

– Kladim se da će te projekcije do jeseni biti ispod jedan posto jer to pokazuje pad industrijske proizvodnje – kazao je Grčić.

Bivši potpredsjednik Vlade Slavko Linić istaknuo je kako je nelikvidnost jedan od najvećih problema Hrvatske.

– Insolventnost danas iznosi više od 37 milijardi kuna. U godinu dana možemo riješiti taj problem. Naš je program da vjerovnici, a ne kao sada dužnici, preuzimaju obvezu. Predlažemo da zakon propiše rok plaćanja na 30 dana, a uz mogućnost dogovora i 60 dana. A ako se probije taj rok, država poziva vjerovnike na dogovor prije stečajnog postupka – kazao je Linić.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović upozorio je da je ugrožen opstanak hrvatskih poduzeća.

– Prije smo upozoravali da je za hrvatsko gospodarstvo 5 do 12. Sada je za naše gospodarstvo 12 i 5. Na ljestvici konkurentnosti pali smo dramatično, sa 51. na 77. mjesto. Nužno je smanjenje porezne presije jer ona ugrožava našu budućnost – kazao je Ergović.

Područje fiskalne monetarne politike

1. Oslobađanjem od poreza reinvestirane dobiti, zaštitnom kamatom i drugim mjerama poticati investiranje, a snažno porezno opteretiti izvlačenje dobiti

2. Upravljanje dugom i tokovima poreznog novca

3. Prodaja potraživanja

4. Koordinacijom s HNB-om i HBOR-om osposobiti sve u gospodarstvu sa šansom za uspješno poslovanje

5. Otvoriti prostor mirovinskim fondovima na domaćem tržištu, a zabraniti izlazak iz njega


6. Isplata dospjelih obveza države, uključujući i lažno nepostojeće, kakve su obveze županijskih bolnica

7. Rast gospodarstva i nacionalnog proizvoda pratiti aktivnom monetarnom politikom

Investicije

1. Za projekte iznad 20 milijuna eura uspostaviti vertikalu odlučivanja s državne razine

2. JPP i koncesije uvesti kao obvezan ravnopravan model u kapitalnim investicijama – od obrazovanja do energetike

3. Uspostaviti tržište stanova za najam na razini 7-10 tisuća koristeći se postojećim zastojem i modelom JPP-a

4. Opskrba električnom energijom u planskim dokumentima potvrđenim investicijama obveza je HEP-a

5. U dvije godine informatički srediti katastar i gruntovnicu

6. Uspostava sustava za koordinaciju, praćenje i podršku izvozu po sektorima

7. Koristiti se prednostima offseta za snažno poticanje izvoza te mogućnostima ponude centara izvrsnosti za NATO

Reforme sustava

1. Hrvatska u pet regija s izdvojenim Zagrebom, sposobnih preuzeti – uz obveze u zdravstvu, obrazovanju, dijelu infrastrukture – i pripremu i realizaciju europskih projekata

2. Svi transferi iz središnjeg proračuna vezani uz standard troška administracije i ispunjavanje europskih kriterija

3. Izlazak politike iz operativnog upravljanja javnim tvrtkama na državnoj razini te obveza izlaska komunalnih tvrtki na otvoreno tržište

4. Snažno potaknuti zapošljavanje, posebno na neodređeno vrijeme, pojačati sigurnost burze i pojednostavniti otpuštanje

5. Vezati javni sektor ukupnom masom plaća za privatni

6. Subvencije po površini u poljoprivredi vezati za razinu proizvodnje

7. Socijalne transfere vezati za obiteljske prihode praćene OIB-om uz načelo da radno sposobno stanovništvo nije predmet socijalnih transfera već tržišta rada

D. Kovačević: Hrvatska je oligopol bankara, kredit mogu dobiti samo oni kojima ne treba

Ekonomski strateg HNS-a Dragan Kovačević upozorio je da velika većina hrvatskih tvrtki uopće ne može doći do novca. Kazao je da danas novac imaju samo banke, osiguravateljske kuće, fondovi i velike privatne kompanije, “oligopoli”, kako ih naziva.

– Hrvatska je oligopol bankarskog sektora. HT ima tri milijarde kuna u bankama. Taj je novac umrtvljen, steriliziran. Ovdje profitira samo bankarski sektor – kazao je Kovačević. Upozorio je da povoljne kredite u Hrvatskoj mogu dobiti samo velike tvrtke kojima taj novac i ne treba.

– To je kao kad dođete na božićni domjenak i vidite pune stolove, a nitko ne jede. Ne jedu jer nisu gladni, a gladne nitko i ne poziva – usporedio je Kovačević.