Laburisti: Zabraniti stranim vlasnicima tvrtki upotrebu stranih jezika

Hrvatski laburisti su na današnjoj su trećoj sjednici Kluba zastupnika raspravili čak četiri prijedloga zakona koja su nakon toga uputili u saborsku proceduru: prijedlog Zakona o dopunama Općeg poreznog zakona, prijedlog Zakona o dopunama Zakona o poreznoj upravi, prijedlog Zakona o dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i prijedlog Zakona o javnoj upotrebi hrvatskog jezika.

Prijedlozima Zakona o dopunama Općeg poreznog zakona i Zakona o dopunama Zakona o poreznoj upravi Laburisti žele urediti obveze poreznog tijela (Porezna uprava). Naime, među obvezama poreznog tijela navedenim u sadašnjem zakonu nema obveze usporedbe porasta vrijednosti imovine svakog poreznog obveznika i njegovih oporezivih prihoda u prethodnom razdoblju. Tako je moguća i situacija da porezni obveznik prikazuje nikakvu ili minimalnu obvezu prema proračunu, a da istovremeno taj isti porezni obveznik nabavlja visokovrijednu imovinu (pokretnine i nekretnine).

Zato je potrebno obvezati porezne organe da kontinuirano uspoređuju obračunate i naplaćene obveze poreznog obveznika u prethodnom razdoblju i porast vrijednosti imovine u tekućem. Jednostavno rečeno, valja spriječiti da porezni obveznik koji je u prethodnoj godini platio tek minimalna davanja proračunu, odjednom postane vlasnikom najskuplje jahte, automobila ili luksuzne vile. Ukoliko je nabavio vozilo vrijedno 100.000 eura, mora moći dokazati da je u prethodnom razdoblju zaradio barem toliko i barem na tu vrijednost platio sva davanja, odnosno da je na neki drugi legalni način došao do te imovine (nasljedstvom i sl.). Ukoliko porezni obveznik nije u stanju dokazati legalni izvor sredstava kojima je povećao vrijednost svoje imovine, očito se radi o sivoj ekonomiji, izbjegavanju plaćanju obveza ili nekoj drugoj kriminalnoj radnji. Slična obveza postoji u aktualnom Zakonu o porezu na dohodak, no Laburisti smatraju da bi joj trebalo dati generalniji karakter i obvezno ju povezati s odgovarajućim odredbama Kaznenog zakona, te onemogućiti korištenje vlasničkih prava nad imovinom stećenom utajom poreza. Naime, nema nikakve sumnje da se porezi naplaćuju na kupovinu pokretnina i nekretnina, no Porezna uprava bi morala imati i zadaću da ustanovi da li su sve obveze plaćene i prilikom sticanja sredstava za kupovinu takve imovine, a izbjegavanje plaćanja poreza i kupovanje imovine tako stećenim sredstvima potrebno je najstrože sankcionirati.

Prijedlogom Zakona o dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Laburisti žele ispraviti nepravdu koja je nastala zadnjim izmjenama i dopunama zakona u studenome 2010.godine. Tada je naime, iz zakona uklonjena formulacija da je sticanje uvjeta za prijevremeno umirovljenje jedan od razloga ukidanja prava na naknadu, a istovremeno je počelo prijelazno razdoblje dizanja dobne granice za odlazak žena u prijevremenu mirovinu. Tako je prošle godine uvjet bio navršenih 55 godina i 3 mjeseca, ove godine 55 godina i 6 mjeseci.

Tako je u prvoj godini 1.120 žena ostalo bez ikakve naknade i sredstava za život i ova će nepravda pogađati žene još barem čitavo desetljeće. Zbog toga Laburisti predlažu da se u zakonski tekst vrati formulacija o ispunjavanju uvjeta za prijevremenu mirovinu, kako bi osiguranice, koje su navršile 55 godina života i imaju potrebne godine radnog staža mogle ostvarivati pravu na novčanu naknadu do prijevremenog umirovljenja. Isto tako, da se ispravi nepravda, traže da se ove dopune zakona primijene i na osobe kojima je ta nepravda u proteklih 15 mjeseci počinjena.

Prijedlog Zakona o javnoj uporabi hrvatskoj jezika je prijedlog Zakona, koji je 2009.godine već upućen u saborsku proceduru, ali tada nikada nije bilo otvorena rasprava o tome u Hrvatskom Saboru. Zato Laburisti ponovno upućuju ovaj zakon u saborsku proceduru.

Mnoge tvrtke u stranom vlasništvu u Hrvatskoj kao unutarnji jezik komunikacije i službeno koriste strani jezik, pa čak i u komunikaciji sa zaposlenicima, hrvatskim državljanima, kojima je hrvatski maternji jezik. Oglasi za zapošljavanje koje objavljuju hrvatske tvrtke u stranom vlasništvu, često su samo u stranom jeziku, nazivi radnih mjesta su često isto samo na stranom jeziku, jezik komunikacije u nadzornim odborima (u kojime je prema zakonu i predstavnik radnika) je isključivo strani jezik itd.

Hrvatska će 22.siječnja na referendumu odlučivati o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju, a predviđeni datum ulaska je 1.srpnja 2013.godine. Tada će hrvatski jezik postati i jedan od službenih jezika u institucijama EU. Brojne male europske i druge nacije zakonskim su propisima pokušale osigurati položaj svog jezika, svjesne da gubitkom jezičnog i kulturnog identiteta nepovratno gube svaki pojam o suverenosti.

Laburisti smatraju da će se ovim predloženim zakonom, koliko je to moguće, zaštititi građane i njihovo pravo da razumiju poruku svake javne komunikacije u Hrvatskoj te ući u Europsku Uniju s uređenim načinom zaštite ovoga dijela naše kulturne baštine, identiteta i suvereniteta.