Laburisti Vladi: Državna poduzeća moraju prestati dijeliti donacije

Laburisti od Sabora traže da zaključkom naloži Vladu da zabrani tvrtkama i javnim ustanovama u vlasništvu države i lokalne i regionalne samouprave donacije i sponzorstva za potrebe sporta, tehničke kulture, kulture i znanosti, te humanitarne i bilo koje druge svrhe...

Smatraju kako je nelogično da u situaciji kada se štedi na mnogim izdacima, javne tvrtke i ustanove novcem poreznih obveznika obilno daruju sportske klubove, sponzoriraju kulturne, zabavne, sportske i znanstvene manifestacije, doniraju humanitarnim zakladama i organizacijama i ponašaju se u maniri dobro stojećih privatnih mecena. Laburisti traže i da se u tim tvrtkama i ustanovama ukinu sve isplate radnicima koje nisu definirane kolektivnim ugovorima. Upozoravaju , naime, kako radnici u nekima od tvrtki i institucija uživaju i prava koja graniče s ludošću, od besplatnog pilatesa do otplata kamata na stambene

kredite i obrazovanja koje ni na koji način nije povezano s potrebama radnog mjesta. Godišnje se na razna sponzorstva u donacije trošilo 200 milijuna kuna. Donirale su sve tvrtke, a neke od njih, poput Croatia osiguranja, uz sumnjive kriterije, rekao je Laburist Branko Vukšić.

"Kome je šef Croatia osiguranja dijelio taj novac? Kome je htio. Dijelio ga je čak i organizatorima duhovnih seansi, primjerice na Hvaru. Croatia osiguranje je darovalo dva puta po 200 tisuća kuna za izložbe slika Europskom pokretu u Europskom domu u Zagrebu. Koje li slučajnosti, Europski dom su tada vodili HSLS-ovci Mislav Stipić i Siniša Grgić, a slučajno je Hrvoje Vojković tada bio potpredsjednik HSLS-a".

"HEP koji je od 1. svibnja za 20 posto poskupio cijenu električne energije, 2009. godine je na donacije i sponzorstva potrošio više od 28 milijuna kuna, od čega 23 milijuna za sport", rekla je i Nansi Tireli, zastupnica Laburista koji od Sabora traže da naloži Vladi da tvrtkama i ustanovama u vlasništvu države i lokalne i regionalne samouprave zabrani donacije i sponzorstva...

"Cijena je poskupila zato što je HEP u 2010. poslovao s gubitkom. Postavlja se pitanje koliko bi tih 23 milijuna kuna utjecalo da su se okrenula kao obrtna sredstva u normalnom poslovanju na to da cijena struje od 1.5. za građane ne bi trebala poskupjeti", rekla je Tireli. (Mediaservis)