Laž je da ovisimo o uvozu plina iz Rusije!

Domaćim plinom pokrivamo 94,3 potreba. Plaćamo najskuplji plin na svijetu, a šest puta jeftinije izvozimo ga u Italiju, kaže dr. Molak.

Do precizne informacije iz INA-e i Ministarstva gospodarstva o tome koliko možemo izdržati s vlastitim plinskim rezervama u kriznom situacijama gotovo je nemoguće doći. No, kako nam kaže dr. Branimir Molak, nezavisni stručnjak za energetiku, dobivene službene informacije i inače ne sadrže istinu. Dr. Molak, koji je doktorirao 1977. s temom ''Doprinos izračunavanju iscrpka plinskog ležišta'' deset je godina radio u Ina Naftaplinu na istraživanju nafte i plina, tvrdi kako Hrvatska proizvodi dovoljno plina za svoje potrebe. Problem je u tome što ga jeftino prodaje Italiji, kaže dr. Molak i dodaje kako je laž tvrdnja Ministarstva gospodarstva da moramo uvoziti 40 posto potrebnog plina iz Rusije.

- Nedavno je ministar za gospodarstvo Damir Polančec lijepo objasnio u medijima kako Hrvatska svojom proizvodnjom plina zadovoljava tek oko 60 posto svojih potreba, a ostatak od 40 posto osigurava uvozom iz Rusije. Ustvrdio je kako je ruski plin poskupio, pa stoga i plin za kućanstva u Hrvatskoj mora poskupjeti za oko 20 posto. Neupućeni bi u to možda mogli povjerovati, no to nije tako. Čini se kako je ministar vrlo loše informiran ili namjerno ne govori istinu. Naime, Ministarstvo kojem je na čelu svake godine izdaje publikaciju ''Energija u Hrvatskoj''. Tako su u izdanju "Energija u Hrvatskoj 2006.", izdanoj 10. prosinac 2007., objavili tablicu prema kojoj je 2006. uvezeno 1,127 milijardi kubičnih metara plina (iz Ruske Federacije), ali i izvezeno 0,896 milijardi kubičnih metara (u Italiju) - objašnjava dr. Molak.

Ono što ne piše u toj publikaciji Ministarstva gospodarstva je da je plin uvezen 2006. iz Ruske Federacije po cijeni od 0,22 do 0,24 USD/m3, a domaći plin izvezen u Italiju po cijeni od 0,063 do 0,08 USD/m3, dakle 3 do 4 puta jeftinije. Izvezeno je još i oko 0,3 milijarde kubičnih metara plina po cijeni od 0,09 USD/m3 u proizvedenom umjetnom gnojivu. U tablici na 141. stranici te  publikacije piše kako je u Hrvatskoj 2006. proizvedeno 2,714 milijardi kubičnih metara plina, a potrošeno 2,878 milijardi kubičnih metara, što znači da je domaćom proizvodnjom zadovoljeno čak 94,3 posto potreba za plinom u Hrvatskoj, a ne samo 60 posto kako tvrdi ministar.  

- Da još pritom Hrvatska nije izvezla goleme količine umjetnog gnojiva za čiju proizvodnju je potrošeno oko 300 milijuna kubičnih metara vrlo jeftinog plina, čiju cijenu subvencioniraju što je uz spomenuti uvoz - izvoz sjajan posao za one koji su ga tako ugovorili. Nitko taj ''sjajan'' posao u pravnoj državi Hrvatskoj nije istražio i poduzeo mjere da sankcionira zacijelo vrlo zaštićene počinitelje. Slične ''mudrolije'' bile su i u drugim područjima energetike u Hrvatskoj, čak i u izvozu nafte i derivata agresoru u tijeku rata na Hrvatsku  i nikoga nije briga za to, a govori se o zaustavljanju korupcije - ogorčen je dr. Molak.

Plin prema stručnom mišljenju dr. Branimira Molaka ne bi trebao niti poskupjeti niti bi ga u Hrvatskoj trebalo manjkati. Kućanstva u Zagrebu plaćaju plin 0,402 USD/m3 i u odnosu prema kupovnoj moći stanovnika on je među najskupljima u svijetu, ili čak 5,05 do 6,39 puta skuplje nego što je ugovoren izvoz našeg plina iz Jadrana u Italiju.