17. SVIBNJA 2012. 09:00h

Kajin: Novi porezni zakon je revolucija!

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Saborski zastupnici jutro su počeli raspravom u prvom čitanju prijedloga izmjena Općeg poreznog zakona kojim se omogućuje objava popisa poreznih dužnika. Zakon će podržati sve stranke osim HDZ-a koji se slaže s njegovim osnovnim ciljem jačanja financijske i porezne discipline, no smatra da neke odredbe ne idu u tom pravcu. Opća insolventnost gospodarstva, neefikasnost naplate, netransparentnost i nelojalna konkurencija koja se očituje u neplaćanju javnih davanja te čak 51 milijarda kuna poreznog duga razlozi su ovih izmjena zakona, pojasnio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Država u ovom trenutku ima više od 761 tisuću poreznih dužnika, od kojih čak 500 tisuća čine građani, a preostalo trgovačka društva i obrtnici.

Popis dužnika, koji ne bi obuhvatio obveznike kojima je odobrena odgoda, obročno plaćanje ili reprogramiranje duga, objavio bi se na internetskim stranicama Porezne uprave po vrsti i visini duga, a objavila bi se i imena poduzeća s dugom iznad 100.000 kuna, kojih trenutno ima 15.800, obrtnika s dugom iznad 50.000 kuna kojih je trenutno 31.000, te građana s dugom iznad 10.000 kuna kojih je 85.000.

- Javno objavljivanje podataka temeljem evidencija kojima raspolaže porezna uprava o onim poreznim obvezncima koji nisu pravovremeno podmirili dospjele porezne dugove, uz pridržavanje zakonom propisanih kriterija predstavlja instrument kojim se nastoji poticati financijska disciplina poreznih obveznika na pravovremeno ispunjavanje dospjelih poreznih dugova, ali i utjecati na svijest svih poreznih obveznika o neophodnosti sudjelovanja u podmirivanju dospjelih dugova – objasnio je zamjenik ministra Lalovac. Ovim izmjenama uveo bi se i institut proboja pravne osobnosti koji bi trebao spriječiti raširenu praksu otvaranja novih tvrtki radi izbjegavanja plaćanja obveza prema državi i radnicima, odnosno da se kroz njih izvlače imovina i sredstva, a ostaju radnici i dugovi.

Lesar: Tko je dužnike doveo u tu situaciju?

Uvodi se i mogućnost oduzimanja imovine članovima uprave javnih ili privatnih tvrtki ako nezakonitim radnjama i zloupotrebama nanose štetu imovini i vjerovnicima, kao i osnivačima društva s ograničenom odgovornišću i dioničarima dioničkog društva koji se služe zloupotrebama. Zakonskim se izmjenama omogućuje sklapanje ugovora radi postizanja nagodbe u postupku naplate potraživanja, predviđa institut međusobnog prijeboja između poreznog obveznika i države, te podmirenje duga ustupanjem nekretnina.

SDP-ova Dragica Zgrebec ustvrdila je kako je pojava neplaćanja obveza u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina zaprimila zabrinjavajuće razmjere te da neplaćanje stvara nered u platnom prometu, financijski uništava zdravo poslovno tkivo, znači nelojalnu konkurenciju.

Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar rekao je da će njegova stranka podržati ovaj zakon. Komentirao je istupe poslodavaca posljednjih dana koji popis dužnika nazivaju stupom srama.

- Posljednjih deset godina porezni dug raste iz godine u godinu, država se u međuvremenu zaduživala kreditima, a doma je imala više od 50 milijardi kuna poreznog duga. Naravno da neki dužnici nisu mogli plaćati dugove. Tko ih je doveo u tu situaciju? Vjerojatno toliko slučajeva koliko je njih na listi. I sada kada se pokušava napraviti red i kada zakon nudi da podatak o dužnicima bude javan, to se naziva stupom srama – kazao je Lesar te se zapitao što je u međuvremenu bilo s radnicima kojima se ovrha vršila zbog neplaćene televizijske pretplate, komunalnog doprinosa ili neplaćenog kredita.

Kajin: Ovaj je zakon revolucija

- Jesu li oni na stupu srama zato što su bili dužni? Ne, njima se novac, njihova plaća skida, uzima s računa, a ako ulože prigovor ili žalbu, ovrha se nastavlja – primjetio je Lesar koji je zatražio da se u popis uvrste i dužnici kojima je porezna uprava odobrila odgodu ili obročno plaćanje ili reprogramiranje duga. Sporna mu je i činjenica da Vlada, na osnovu mišljenja ministra financija, može donijeti odluku o potpunom ili djelomičnom namirenju poreznog duga ustupanjem nekretnina te činjenica da nigdje u zakonu nema tajnih društava.

- Ovaj je zakon revolucija u odnosu na dosadašnji zakon. Bitno je da on briše poslovnu tajnu, ali i uvodi jedan potpuno novi institut, koji smo imali prije samo kod obrtnika, a to je odgovornost cjelokupnom osobnom imovinom. E sad, hoće li sve to dovesti do reda to ćemo tek vidjeti – smatra IDS-ov Damir Kajin te dodao kako će biti zanimljivo vidjeti tko će se, s obzirom na odgovornost osobnom imovinom, prihvatiti vođenja primjerice Hrvatskih željeznica.

- Ako već osobnom imovinom moraju odgovarati mali i veliki poduzetnici, moraju li to isto napraviti i ministri, predsjednici i potpredsjednici Vlade, HNB, u slučaju ako financijski i gospodarski parametri budu lošiji nego recimo prethodne godine – zanimalo je Kajina koji je želio znati i što će država raditi s nekretninama koje oduzme poduzetnicima, s obzirom da u ovom trenutku prodaja nekretnina jako loše stoji.

HDZ-ovu Martinu Dalić također je zanimalo što s nekretninama.

Treniranje strogoće na malim poduzetnicima

- Nije Hrvatska nekretninski fond da skuplja nekretnine s kojima nije jasno što će raditi. Cilj izmjena zakona je naplata duga, novac, pa mislim da se skupljanjem nekretnina narušava taj cilj zakona – smatra Dalić koja ne vjeruje da će objava popisa dužnika previše utjecati na postojeće dužnike, no vjeruje da hoće na buduće. Brine je na osnovu čega će porezna odlučiti kada će se i kako netko kvalificirati da dođe na popis dužnika, hoće li se na listi pojaviti ljudi koji duguju novac pet dana ili oni koji su redoviti dužnici.

- Način na koji će se objaviti popis će sigurno imati značajne utjecaje na ono što nazivamo poduzetnička klima. Ako je pitanje naplate duga tako jednostavno da će se svi problemi riješiti objavom popisa, zašto to Vlada nije napravila u pet mjeseci otkad vlada – zanimalo je Dalić koja je pozvala poreznu upravu da bude posebno oprezna s utvrđivanjem tko ide na popis dužnika. Da je ova izmjena zakona jedino razumno rješenje smatra HDSSB-ov Zoran Vinković, koji popis ne vidi kao stup srama ili indijanski stup za mučenje.

- Na popisu ne treba biti izuzetaka i nadam se da porezna neće to rješavati kao bivša vlast koja je to rješavala na temelju političke pripadnosti, a u isto vrijeme kažnjavala bake na tržnici. Zalažemo se da se objave svi, pa i oni koji su dogovorili obročnu otplatu – kazao je Vinković koji je predložio da se kao i tvrtkama, i svim građanima omogući obročna otplata duga, jer taj je iznos sigurno veliki problem za građane.

SDP-ov Peđa Grbin primjetio je da će popis biti koristan kao pritisak na one koji porez mogu, ali ne žele plaćati. Predsjednica HSP-a dr. Ante Starčević Ruža Tomašić je pak utvrdila da nismo svi jednaki pred zakonom.

- Žalosno je što država trenira strogoću na malim poduzetnicima, a velikima oprašta milijune. Mali se zatvaraju zbog 1200 kuna duga, a velikima se opraštaju milijuni – zamjerila je Tomašić.