Lesar: Prijedlozi banaka su isto sranje samo drugo pakovanje

Hrvatski laburisti upozoravaju Vladu RH da u interesu građana ne nasjeda na najnoviji prijedlog nekih banaka da se problem devizne klauzule riješi  takozvanim „balon kreditima“.

- Smatramo da je to opasan pokušaj da se građane Hrvatske dodatno optereti kreditima i baci ih u još veće dužničko ropstvo- rekao je Dragutin Lesar i dodao: 

- Banke do danas nisu snosile apsolutno nikakav rizik vezan uz deviznu klauzulu, a ovi prijedlozi su samo bacanje pijeska u oči građana ili kako bi narod rekao - isto sranje, drugo pakovanje.

Zašto je prijedlog štetan?

„Balon krediti“ ili krediti s ostatkom vrijednosti su prijedlog banaka, koji je Vlada očito naivno prihvatila, a znači da opet cjelokupni teret valutne klauzule snose građani koji imaju kredit u švicarskim francima, dok banke ne snose apsolutno nikakav rizik, napominju laburisti.

Lesar ističe kako građani Hrvatske snose 4 rizika koje su im nametnule banke svojom voljom:

- visoka kamatna stopa – koju banke jednostrano oblikuju

- devizna klauzula – koja valutni rizik u cijelosti prebacuje na korisnike kredita

- promjenljiva kamatna stopa – banka uvijek može jednostrano mijenjati kamatne stope nakon ugovaranja kredita

- hipoteka, osiguranja, jamci  - banka se za svaki stambeni kredit osigura na tri načine: hipotekom, životnim osiguranjem i jamcima odnosno sudužnicima

- Bilo koji prijedlog banaka da pokušaju ublažiti teret devizne klauzule nemoguće je kvalitetno ocijeniti sve dok HNB javno ne kaže koja je valutna struktura pasive banaka. Naime, da bi banke građanima i poduzećima mogle plasirati kredite, one se zadužuju u inozemstvu, najčešće kod banaka – majki. Valutna struktura pasive banaka otkriva u kojoj su valuti banke u Hrvatskoj uzimale kredite u inozemstvu te da li su time što su plasirale kredite u švicarcima ostvarivale ekstra profit. Do sada ni jedna banka u Hrvatskoj ne želi otkriti taj podatak, a HNB ima podatak o valutnoj strukturi pasive za svaku pojedninačnu banku- zaključuje se.

Osim toga, kako se napominje, do sredine 2008.godine banke su od građana prilikom potpisivanja ugovora o kreditu jednostrano nametnule da u slučaju nevraćanja kredita imaju pravo plijeniti cjelokupna primanja. Tek nakon što je Sabor 2008. donio Zakon prema kojem je moguće plijeniti samo jednu trećinu plaće, banke su promijenile svoju dotadašnju praksu, no obzirom da zakon ne djeluje retroaktivno, građanima koji su tada potpisali takve ugovore, a danas ih nisu u stanju vraćati,  banke po tadašnjim valjanim ugovorima danas imaju pravu plijeniti cjelokupna primanja. 

Stoga Hrvatski laburisti predlažu:

- da guverner Rohatinski javno iznese podatak o valutnoj strukturi pasive banaka da bi se mogao bilo koji prijedlog banaka ta temu devizne klauzule kvalitetno ocijeniti. 

- da se svi krediti dani u švicarskim francima pretvore u kredite u kunama  bez dodatne naknade i po tečaju od 31.12.2010.godine, a kamatnu stopu vezati uz eskontnu stopu HNB-a kako bi se onemogučilo bankama da samovoljno podižu kamate. U vrijeme kada Sabor ne zasijeda, Vlada ima ovlasti da to provede donošenjem posebne uredbe sa zakonskom snagom. Naravno, ako želi zaštititi hrvatske građane koji su do sada snosili sav teret devizne klauzule, a ne banke koje do sada nisu snosile nikakav rizik.