Liječnici zahtijevaju razgovor s ministarstvom

Liječnici obiteljske medicine traže prekid neulaganja u tu djelatnost, više glavarine, reorganizaciju rada, ulaganje u prostor i opremu.

Predstavnici Koordinacije hrvatske obiteljske medicine odlučni su u zahtjevima kojima traže prekid višedesetljetnog neulaganja u tu djelatnost te su spremni s Ministarstvom zdravstva razgovarati o svim podzakonskim aktima koji se tiču primarne zdravstvene zaštite, istaknuli su predstavnici liječnika na današnjoj konferenciji za novinare.

Obiteljski liječnici traže dogovore o povećanju glavarina za 21 posto, koliko je u ovoj godini porastao i ukupni zdravstveni proračun, o ulaganjima u prostor i opremu u koje nije ulagano 15 godina, o reorganizaciji rada i smanjenju administriranja te da im se zajamči najniža glavarina kojom će moći isplatiti plaće u skladu s kolektivnih ugovorom.

Liječnici ne prihvaćaju izravnu naplatu participacija od pacijenata jer, kako je to pojasnio dr. Marijan Malnar, to je zakonska obveza pacijenta, a ne liječnika. - Liječnici ni po jednom zakonu nisu dužni naplaćivati participaciju, blagajni nije mjesto unutar ambulante, a HZZO ima drugih načina da je naplate - rekao je Malnar.

Posljednje četiri godine broj ordinacija obiteljske medicine smanjio sa 2.800 na 2.300

Prema podacima Koordinacije, uplatnice za naplatu participacije do danas nije preuzelo 90 posto liječnika, pa iz cijele Hrvatske primaju dojave o pritiscima koje na njih vrše ravnatelji domova zdravlja ili predstavnici HZZO-a. Koordinacija je stoga, radi pravne zaštite, angažirala odvjetnički tim za koji je u prva tri dana punomoć potpisalo 700 liječnika.

Inače, članovi Koordinacije izvijestili su kako je u tijeku organiziranje i drugih liječnika u primarnoj zaštiti - pedijatara i ginekologa.

Obiteljski liječnici ističu kako o sve lošijem stanju u obiteljskom medicini govore i podaci da se u posljednje četiri godine broj ordinacija obiteljske medicine smanjio sa 2.800 na 2.300, ponajprije u manjim sredinama, a mnogi liječnici i danas su pred bankrotom.

Glavarine postale robovlasnički odnos

Sa sadašnjim iznosima glavarine, koje su za mnoge postale robovlasnički odnos, u ovom je trenutku najugroženije 900 ordinacija koje imaju između 850 i 1.400 osiguranika. Kako se visina glavarine određuju prema broju prijavljenih osiguranika, mnogi liječnici sa dobivenim novcem ne mogu pokriti sve troškove.

Svoj primjer navodi dr. Ljiljana Lulić Karapetrić koja je u prosincu za 1.000 osiguranika dobila 21.899 kuna. Nakon svih rashoda koje treba podmiriti, uključujući i 5.000 kuna za brutto plaću medicinske sestre, za njezinu joj je plaću preostalo 3.100 kuna brutto.

U puno boljoj situaciji nije ni dr. Dijana Mršić Novački kojoj HZZO plaća za 2.493 pacijaneta. U studenom je primila 42.572 kuna glavarine, a nakon pokrića troškova za plaću joj je ostalo bruto 13 tisuća kuna.