Linić o padu proizvodnje: Sve se više uvozi, a manje izvozi

Za pad industrijske proizvodnje koji će utjecati i na pad BDP-a ministar financija Slavko Linić upro je prstom u krivce - tvrtke koje ne rade svoj posao, a za neisplatu plaća ponudio i konkretno rješenje - kredite za tvrtke u poteškoćama. Osam milijardi kuna je osigurano, na poduzetnicima je samo da se prijave i zaduže.

Sve se manje proizvodi, sve više uvozi. U prvom ovogodišnjem kvartalu industrijska proizvodnja pala je za 7,1 % u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje, a u travnju za čak 9,4 %, najviše u posljednje dvije i pol godine. Ministar financija Slavko Linić najveće krivce vidi u HEP-u koji uvozi struju i INA-i koja više uvozi nego što proizvodi naftne derivate.

"To je put k zatvaranju rafinerija. To nije politika ove Vlade, ali neće biti ni politika vlasnika naftne kompanije. Isto tako, HEP da je ulagao u akumulacijska jezera ne bi uvozio struju nego bi je proizvodio", rekao je Linić.

Problem Linić vidi i u brodogradnji i u Željezari Sisak, a uz povećanje proizvodnje nafte i plina, pokretanje investicija u HEP-u, resturukturiranju brodogradnje i pokretanje proizvodnje u sisačkoj željezari, rješenje nalazi u razvoju novog putničkog vlaka, što bi ga zajednički proizvodili Gredelj i Končar.

"Toliko je jasnih odgovora. Samo to trebamo učiniti", izjavio je Linić.

Zbog pada industrijske proizvodnje padat će i BDP.

"Evidentno da će to imati utjecaj na BDP u prvom kvartalu. Na nama je da probamo vidjeti što ćemo učiniti do kraja godine", kaže Linić.

Crne statistike govore i o 83 000 radnika koji u svibnju nisu primili plaće, a dobar dio njih, priznao je Linić, zaposleno je u tvrtkama u vlasništvu države.

"Nije problem doći do novaca. Znači, ako netko zaista ima radnike, proizvodi, daje usluge dužan je i pobrinuti se da dolaze do tih sredstava, da se osiguraju sredstva za plaće", smatra ministar financija.

Jedna od mogućnosti je i danas predstavljeni program kreditiranja za poduzetnike u teškoćama. U suradnji Vlade, HNB-a, HBOR-a i poslovnih banaka osigurano je ukupno osam milijardi kuna. Natječaj je za dva tjedna, rok otplate tri godine, poček godinu dana, a kamatu će odrediti poslovne banke, izvijestio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.

"Vjerujemo da će posloven banke kao što su sudjelovale u pregovorima i u kreiranju ovog programa, isto tako ići s razumnim stopama", rekao je Kovačev. (Mediaservis)