Mala povijest financijskih uspona i padova

Rimljani su krizu rješavali smrtnim kaznama, čelnici današnjih velesila rješavaju je poticajima.

Globalna ekonomska kriza rođena u SAD-u širi se diljem svijeta, a recesija polako, ali sigurno zadire i u europske zemlje. Velike tvrtke propadaju, radnici svakodnevno ostaju bez posla, a čelnici svjetskih velesila izmišljaju razne načine u nadi da će spasiti gospodarstvo. Teški ekonomski slom tresao je svijet i u razdoblju od 1929. do 1933. godine, a sve je dovelo do ogromnog pada međunarodne razmjene.

S ekonomskim problemima na različite su se načine borili i početkom nove ere, te su se donosili pomalo neobični zakoni.

Rimljani su se s rastućom inflacijom i devaluacijom borili još u trećem stoljeću, a car Dioklecijan osudio je na smrt svakog tko bi dobra prodavao po većim cijenama od onih koje je odredio vladar. Sve to dovelo je do gomilanja proizvoda. U strahu od smrtne kazne ljudi su jednostavno počeli zatvarati svoje privatne radnje. Međutim, car je nakon toga donio nove odredbe.

- Ukoliko zatvorite privatnu tvrtku ili odbijete naslijediti posao svog oca, slijedi vam smrtna kazna - stajalo je u novim odredbama cara.

Nakon sloma Rimskog carstva Engleska ostala bez kovanica

Kad je Rimsko Carstvo palo u 5 stoljeću, slomio se i rimski financijski sustav. Rimske kovanice potpuno su nestale, što je dovelo i do nestanka novca u Engleskoj a to dokazuju i arheološka istraživanja. Nekoliko stoljeća kasnije kovanice su se ponovno pojavile, a Engleska je bila prisiljena Vikinzima platiti kako bi se spriječile daljnje pljačke.

U 15. stoljeću u Njemačkoj je došlo do oskudice žitarica, što ne bi bio veliki problem da ta situacija nije dovela do oskudice piva. Pivari su stoga u gradovima poput Munchena i Regensburga koristili razne začine i koštice kako bi njihov proizvod dobio prihvatljiv okus. Njemačke vlasti to su smatrale neprihvatljivim, te su odredili da se pivo može proizvoditi jedino od vode, hmelja i ječma. Takav zakon ostao je zapisan do današnjih dana.

Photo wikimedia commons

Škotski bankar uništio Francusku

Škotski bankar John Law u samo je nekoliko godina uspio preuzeti ekonomsku kontrolu nad francuskim kolonijama diljem svijeta, a dionice njegove tvrtke Mississippi Company u samo godinu dana uspjele su doseći enormne cijene. Međutim, ubrzo se sve promijenilo - burza se počela rušiti, a Francuska je bila prisiljena preuzeti dobar dio duga. To je dovelo do potpune propasti, a taj dio povijesti poznat je pod izrazom Mississippi Bubble.

Vajmarska Republika, njemačka država nastala nakon Prvog svjetskog rata, suočila se s hiperinflacijom. Naime, cijene su u razdoblju od 1920.-1923. godine narasle za nevjerojatnih 3,25 milijuna posto. Slično se dogodilo i u Americi u razdoblju od 1861.-1864. godine, kad je indeks cijena rastao 10 posto mjesečno.

U kasnim osamdesetim godinama prošlog stoljeća cijene zemlje u Japanu vrijedile su četiri puta više od cijena u SAD-u. Vrijednost Tokija bila je viša od cijelog SAD-a, međutim, krajem stoljeća, vrijednosti zemlje pale su za nevjerojatnih 80 posto.

Kako bilo, carevi, vladari i predsjednici uvijek su se nekako uspjeli izvući iz krize. Iako su njihovi zakoni ponekad bili bizarni, splet okolnosti i slatka Fortuna uvijek su svijet nanovo dovodili do stabilnosti.