Mala škola EU: Je li EU poluproizvod koji funkcionira jedino kad je bonaca?

Izazovi – Grčka kriza pokazala je sve manjkavosti Europske unije, koja funkcionira u povoljnim političkim i ekonomskim uvjetima, ali nije u stanju rješavati probleme kada se oni pojave. Slabost Europske unije ogleda se u recesiji eurozone, najavama bankrota Grčke, Italije, Španjolske, Irska, Portugala, a razine nezaposlenosti dostižu svoj vrhunac.  

Prednosti – Uzrok krize nije prevelika nego premala kontrola Europske unije. Nepovjerenje koje je poljuljalo financijska tržišta blokiralo je bilo kakvu kreditnu aktivnost i naglo zaustavilo investicije i gospodarski rast. Financijska kriza prerasla je u ekonomsku krizu i eurozona (17 država EU) pala je u recesiju. Pad BDP-a uzrokovao je pad nezaposlenosti, a zaustavljanje rasta gospodarstva, pogoršanje javnih financija, nepovjerenje tržišta i manjak likvidnosti doveli su do fiskalne krize u eurozoni. Razlog: prije ekonomske krize javni dugovi su se tolerirali jer su investitori mislili da ih države mogu otplaćivati, a neke države (primjerice Grčka) vodile su izrazito neodgovornu fiskalnu politiku bez sankcija.

Neusklađenost ekonomskih politika i neodgovorno vođenje fiskalnih politika glavni su uzroci izbijanja fiskalne krize. Da su države članice vodile odgovorne politike koje potiču konkurentnost gospodarstva nikakvi potresi na financijskom tržištu ih ne bi mogli učiniti nesposobnima za plaćanje svojih obveza. Rješenje: pooštrena su pravila proračunske discipline, uveden snažniji nadzor fiskalnih politika, uvedene su nove procedure za upravljanje eurozonom uz mogućnost sankcija za članice koje krše pravila.