Mala škola EU: Sve tajne Schengenskog sporazuma

Schengen, malo slikovito mjesto sa svega petstotinjak stanovnika, leži na rijeci Moselle u jugoistočnom Luksemburgu na granici s Njemačkom i Francuskom. Svjetski glas prišilo mu je potpisivanje Schengenskog sporazuma prije 26 godina između zemalja Beneluxa, Francuske i Njemačke. Ovo malo mjesto na obali rijeke Moselle nije slučajno odabrano kao mjesto tako važnog događaja jer rijeka Moselle protječe kroz Francusku, Luksemburg i Njemačku, a sam događaj potpisivanja sporazuma dogodio se na brodu „Princeza Mari-Astrid“.

Ovim su sporazumom zemlje potpisnice izbrisale međusobne granice na kopnu, moru i u zračnim lukama zbog čega je i postao sinonim otvorenih granica unutar Europske unije. Sporazum su  tijekom vremena potpisivale i druge europske zemlje. Državljani onih država koje u cijelosti primjenjuju Schengenski sporazum, mogu nesmetano ulaziti u prostor ostalih država članica bez ikakvih provjera. Kontrola se svodi samo na vanjske granice.

Danas su slijedeće zemlje potpisnice šengenskog sporazuma: Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Italija, Grčka, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Španjolska, Švedska, Češka, Poljska, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Slovačka i Slovenija. Sve ove zemlje, osim Norveške i Islanda su članice Evropske unije. Irska i Engleska, iako članice EU, nisu potpisnice Šengenskog sporazuma.

Temeljna ideja sporazuma bila je ostvarivanje prostora slobode, sigurnosti i pravde na kojem je zajamčeno slobodno kretanje ljudi, kako državljana EU, tako i onih stranaca koji se na području EU nalaze legalno. Da bi se ti ideali Šengenskog sporazuma ostvarili treba osigurati:

- ukidanje unutarnjih granica između država članica

- vođenje jedinstvene vizne politike za državljane trećih država i njihov maksimalno tromjesečni boravak na području država članica

- borbu protiv ilegalnih migracija

- uvođenje zajedničke vanjske granice država članica

- uvođenje komplementarnih mjera koje bi trebale nadoknaditi pravnu prazninu ukidanjem unutarnjih granica država članica.

Granični nadzor obuhvaća pregled osoba, traženih i ukradenih vozila, dokumenata, ukradenog oružja i provjeru ispunjavanja uvjeta za ulaz u šengenski prostor. Uvođenje zajedničke vanjske granice šengenskih država zahtjeva oblikovanje zajedničke vizne politike. Za građane trećih država jedinstvenom vizom postavljeni su jednaki uvjeti za ulaz u šengenski prostor, bez obzira na koji dio tog prostora uđu. Zajedničkom viznom politikom regulirano je da ako jedna od država članica zabrani ulazak nekom stranom državljaninu na prostor svoje države, takva zabrana automatski važi za cijeli šengenski prostor. Za boravak stranaca na šengenskom prostoru do tri mjeseca za države članice EU važe zajednička pravila:

- lista država čiji državljani moraju imati vizu za ulaz u šengenski prostor i onih koje to ne moraju

- postupak i uvjete za izdavanje viza država članica

- jedinstveni format vize

- pravila o jedinstvenoj vizi

Zajednička vizna politika zahtjeva informatizaciju viznog postupka i postupka nadzora vanjske granice. Ovdje govorimo odva informacijska sustava a to su šengenski informacijski sustav SIS (tjeralični)  i Vizni informacijski sustav.

Šengenski informacijski sustav sadrži sljedeće baze podataka:
- zahtjev za uhićenjem;
- zabranu ulaska u drugu zemlju;
- tražene osobe i zaštita od ugroze javnog reda i sigurnosti;
- utvrđivanje boravišta;
- tajna registracija i ciljano usmjeren nadzor;
- registar predmeta.

SIS osigurava policijskim organima pristup bazama podataka država članica koje uključuju informacije o:
- osobama kojima je izrečena kazna izgona iz države članice;
- strancima koji se nalaze na popisu osoba kojima je zabranjen ulaz u državu članicu;
- traženim osobama ili osobama koje trebaju privremenu policijsku zaštitu;
- svjedocima i osobama koje su bile pozvane na saslušanje pred pravosudnim organima država članica;
- osobama koje su podvrgnute posebnom nadzoru radi počinjenja kaznenog djela ili jer predstavljaju ugrozu javne sigurnosti;
- izgubljenim ili ukradenim stvarima ili predmetima.