Maloljetni Hrvati piju i puše više od Europljana

Nema diskriminacije: Hrvatice piju, puše i drogiraju se jednako kao i dječaci, rezultat je ESPAD istraživanja o porocima u mladih.

U Hrvatskoj je pušenje i pijenje alkoholnih pića veće od prosjeka u drugim europskim zemljama, rezultati su istraživanja prikupljenih u projektu European School Survey Projects on Alkohol and Other Drugs (ESPAD).

ESPAD je provođen u četiri navrata od 1995. godine, a njime je obuhvaćena većina zemalja Europe te SAD. Uložen je znatan napor kako bi podaci bili standardizirani. Tako su upitnici koje su učenici rješavali morali biti istovjetni, odabrana je ista ciljana dobna skupina u svim zemljama i ispitivanje se provodilo isti dan u svim zemljama.

U Hrvatskoj podjednako puše dječaci i djevojčice, proširenost pušenja je u opadanju, no još uvijek je veća od ESPAD prosjeka koji kaže da je 20–30 posto maloljetnika pušilo u proteklih 30 dana. U Hrvatskoj ih je pušilo 38 posto.

Svi pokazatelji pijenja također su veći od ESPAD prosjeka. Naime, u posljednjih 30 dana 50 posto mladih je pilo alkohol, dok je prosjek 43 posto za ostale ESPAD zemlje.

Više piju dječaci i to pivo, dok djevojčice preferiraju žestoka pića i to u kombinaciji s drugim pićima ili sokovima.

Droga je najdostupnija u Zagrebu

U konzumiranju droga, najveći broj učenika eksperimentirao je s marihuanom ili hašišom. Hrvatski rezultati ukupnog broja mladih koji su eksperimentirali s drogom manji su od ESPAD prosjeka (hrvatski 38 posto, ESPAD 40 posto) i u laganom su padu.

Međutim, zanimljiv je podatak da je Hrvatska vrlo visoko po dostupnosti droga na ulici (5. mjesto ESPAD ljestvice), u čemu prednjači Zagreb.

Od europskih zemalja Češka je prošla dosta loše i vrlo je visoko na svim ljestvicama. Najbolje je prošla Armenija, u kojoj su kulturološki okviri drugačiji u odnosu na druge ispitane zemlje.

Iako su sjeverne zemlje na glasu da je opijanje kod njih razvijenije, podaci iz ovog istraživanja to ne pokazuju. Njihovi su zakoni usmjereni k zaštiti maloljetnika od poroka, tako da na ljestvicama ESPAD-a kotiraju dosta dobro.

Nisko samopouzdanje, samoozljeđivanje i samoubojstva u djevojaka

U istraživanju psihosocijalnih čimbenika zaključeno je da Hrvati imaju visoko samopouzdanje, pogotovo dečki, nisu agresivniji niti depresivniji od europskih vršnjaka. Depresivnije su više djevojke, koje često posežu za sredstvima za smirenje, a vole ih kombinirati i s alkoholom.

Socijalna prilagođenost hrvatskih maloljetnika nije pohvalna. Naime, 'pravila su izmišljena da bi se kršila' kod nas uistinu vrijedi. Može se zaključiti da je to rezultat sveopće klime u državi, na koju se ugledaju mladi.

Samoozljeđivanje i pokušaji ubojstva u porastu su, a najviše su im podložni mladi koji se bave rizičnim čimbenicima. Djevojke su i tu više zastupljene.