Masno ih plaćamo, a banke im izlaze u susret

Iako imaju enormne plaće, koje financiraju porezni obveznici, poznati političari nerijetko imaju i pogodnosti dobivanja povoljnijih kredita.

Sudeći po službenim navodima Povjerenstva za sukob interesa, predsjednica Vlade Jadranka Kosor prima plaću u visini od 21.677,67 kuna, što je podatak iz srpnja 2009. godine. Od nekretnina posjeduje stan veličine 89 metara kvadratnih te garažu veličine 15 metara kvadratnih, u Zagrebu, stečene kupnjom od nesamostalnog rada i prodajom imovine.

Jadranka Kosor Photo Ivana Magdić

Nakon završetka prvog ovogodišnjeg zasjedanja Hrvatskog sabora, premijerka Kosor bila je primorana odgovarati na novinarska pitanja o kaznenoj prijavi protiv Zvonimira Mršića, a ta je ista prijava očito veoma zasmetala glavnog tajnika SDP-a.

Naime, Igor Dragovan je kazao, nakon što je čuo kako će Mršić 'pasti' zbog prodaje Podravkinog odmarališta Pirovcu, kako u SDP-u nema nedodirljivih te je u negativnom kontekstu spomenuo HDZ, a iz tih su razloga počela 'prepucavanja' na liniji Kosor - Dragovan.

- Čini mi se kao da je riječ o pokušaju prebacivanja svog problema na tuđa leđa – osvrnula se ovim riječima Kosor na ono što joj je oporbenjak poručio, te je zaključila kako 'to izgleda kao razlog zašto ne žele podržati treći mandat Mladena Bajića', koji je, koliko se iz ovog primjera da zaključiti - veoma efikasan i brz.

Dragovan je, osim toga novinarima kazao kako smatra da premijerka 'gura' Bajića kako bi joj bio poslušan kao što je bio i njenom prethodniku Ivi Sanaderu. SDP-ov zastupnik također je naglasio je i kako 'o stavovima premijerke Kosor o korupciji najbolje govore činjenice da su joj ministri i podpredsjednici Vlade pod istragom i da su joj uprave javnih poduzeća u Remetincu'.

Premijerkin stan - pitanje za državnog odvjetnika

- Pozivam glavnog državnog odvjetnika da utvrdi zakonitost pod kojim je Kosor stekla stan u kojem sada živi - kazao je Igor Dragovan, a Bajić ga je, čini se, poslušao.

Tako je dva dana prije isteka siječnja 2010. godine državno odvjetništvo na svojim stranicama objavilo na koji je način premijerka Jadranka Kosor stekla stan u kojem živi. Naime, po ekspresnom postupku provedeni su izvidi, te je utvrđeno kako nema osnova za sumnju da je u postupku dodjele stana Jadranki Kosor počinjeno kazneno djelo.

DORH je izvršio provjeru i utvrdio da je stan Jadranki Kosor dodijeljen i prodan pod jednakim uvjetima odnosno propisima kao i drugima i da nema osnove za daljnje postupanje Državnog odvjetništva.

Također, DORH je izvijestio kako se očituje zbog brojnih upita koji su upućeni nakon što je glavni tanjik najveće oporbene stranke, Igor Dragovan, tražio od glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da se ispita po kojim je to uvjetima premijerka došla do stana u kojem trenutno živi.

Brza reakcija DORH-a

DORH navodi u svom priopćenju kako je u svrhu utvrđivanja o tome je li počinjeno kazneno djelo u postupku dodjele i prodaje stana u Zagrebu, na adresi Šeferova 4, zatraženo i njezino očitovanje, a također je izvršen uvid u spise Državnog odvjetništva. U priopćenju se također naglašava kako je sama premijerka podnijela svu traženu dokumentaciju vezanu uz stan u kojem boravi.

'Iz dostavljene dokumentacije, te na osnovi uvida u spis Državnog pravobraniteljstva Grada Zagreba broj Mu-1003/97, te u spis Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj: M-DO-189/07 u kojem je povodom anonimne predstavke te napisa u medijima izvršena provjera i ocjena postupanja Državnog pravobraniteljstva Grada Zagreba u postupku davanja mišljenja na ugovor o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, proizlazi kako je Jadranki Kosor priznato stanarsko pravo na stanu u Zagrebu, Šeferova 4, odlukom Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Stambene komisije, na način i u postupku propisanom Pravilnikom o dodjeli stanova i stambenih kredita Ministarstva obrane, te da je Ugovor o prodaji stana sklopljen u skladu s odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo', stoji u priopćenju DORH-a.

Zaključuje se kako je stan dodijeljen premijerki pod jednakim uvjetima pod kojima su stanovi Ministarstva obrane temeljem navedenog Pravilnika davani na korištenje i drugim osobama, te kako joj je stan prodan pod istim uvjetima kao i drugim građanima, to je 'utvrđeno kako nema osnova sumnji da bi u postupku dodjele stana na korištenje bilo počinjeno kazneno djelo, pa dakle niti osnove za daljnje postupanje Državnog odvjetništva', tvrdi se iz DORH-a.

Što je niklo na oranici u Remetama?

Boris Kunst ima plaću od 16.789,40 kuna, živi u gradskom stanu i vlasnik je četvrtine oranice u Rematama, veličine 1924 metara kvadratnih i vrijednu 96 tisuća eura.

Saborski zastupnik HDZ-a Boris Kunst je sredinom studenog 2009. godine iskusio priličnu 'medijsku hajku' nakon što su objavljeni napisi kao je navodno potkupljen i da protuzakonito živi u gradskom stanu. Na konferenciji za novinare u Hrvatskome saboru održanoj 19. studenog. 2009. godine obrušio se na pisanje "Jutarnjeg lista koji ga u posljednja dva dana proziva da je potkupljen, da mu je plaću osigurao bivši premijer Ivo Sanader, te da je od grada dobio stan preko liste za siromašne, a da je istodobno vlasnik kuće u zagrebačkim Remetama.

- Pred vama i Bogom mogu reći da je sve što je objavio Jutarnji list - laž - rekao je tad Kunst koji je takve napise nazvao "vampirskim novinarstvom".

- Živim u stanu za koji moja supruga ima rješenje o zaštićenom najmoprimstvu koje je dobila kao zaposlenica Gradskog poglavarstva. Stan smo dobili po propisanoj proceduri - nastavio je i naglasio kako nikada nije pitanje vlasništva tog stana pokušavao rješavati "na nemoralan način".

Što se oranice u Remetama tiče, na kojoj je niknula kuća, naglasio je kako najvećom laži smatra tvrdnje da je vlasnik kuće u Remetama, te da ju nije prijavo u imovinskoj kartici, a da Kunst nije vlasnik spomenute kuće na konferenciji je svjedočio i Miroslav Dragun, suprug vlasnice.Kuća je sagrađena, objasnio je Kunst, na zemljištu koje su on i njegova teta 80-ih godina prošlog stoljeća prodali Ružici Dragun, ali je Kunst ostao upisan kao vlasnik, jer se zemljište u to doba vodilo kao društveno, te je temeljem njegove punomoći zatražena lokacijska dozvola za gradnju kuće.

Nakon promjene zakonske regulative, temeljem kupoprodajnog ugovora koji su potpisali, 1995. godine Ružica Dragun postaje vlasnicom i kuće i zemljišta, potvrdio je njezin suprug. Kunst je dodao da mu je poznat epicentar iz kojeg je krenula hajka, budući da je urednik spomenutog dnevnika, kako je rekao, osoba koja ga je već prije napadala u medijima. Kunstov odvjetnik Veljko Miljević poručio je, pak, sredinom tudenog kako je iz naslova i opreme članka vidljivo da svrha članka nije bila informiranje javnosti "već na što gori način oblatiti osobu Borisa Kunsta".

Kredit se daje na otplatu do 70. godine, a Rončeviću će biti 78

Po istom izvoru, Berislav Rončević posjeduje obiteljsku kuću u Našicama, veličine 118 metara kvadratnih, u vrijednosti od 100 do 120 tisuća eura te su oni i supruga vlasnici stana u Zagrebu, velikog 156 metara kvadratnih, u vrijednosti 350 tisuća eura. No, plaća nije poznata, već je uvedena kao ''prema zakonu o plaćama državnih dužnosnika''.

Berislav Rončević je po dolasku u ministarsku fotelju imao prilično skromnu imovinsku karticu. Upisao je samo vlasništvo nad kućom u Našicama, vrijednom 75 tisuća eura, za koju plaća kredit od 23 tisuće eura. Nije prijavio da posjeduje nikakav automobil, kao ni druge nekretnine ili pokretnine. Nakon što je izbila afera sa satovima bivšeg premijera Ive Sanadera, svi su ministri obnovili upise u svojim imovinskim karticama te je tako na onu Rončevića dospjelo još 500 tisuća kuna u pokretninama. Nije specificirano o čemu je bila riječ.

Retrospektivno gledano, nakon što je sklopljen ugovor o kamionima, oko kojeg se danas vodi pravna bitka, Berislav Rončević je kupio luksuzni četverosobni stan od 160 četvornih metara u urbanoj vili u Zagrebu, na Gornjem Bukovcu, vrijedan oko 350 tisuća eura. Sam je kazao kako je za tu nekretninu uzeo stambeni kredit u Erste banci kojoj će mjesečno sljedećih 30 godina isplaćivati 11.500 kuna. No, već pri samom tom navodu je došlo do sitnog problemčića u 'nevjernih Toma'. Naime, maksimalna dob u kojoj će se otplatiti posljednja rata kredita postavlja se na 70. godinu života. Rončeviću je ta granica na 78 godina.

S obzirom kako Rončevć trenutno veću količninu vremena provodi na Županijskom sudu u Zagrebu, bude li slučajno proglašen krivim, neće imati odakle vratiti novac koji duguje državi. On i Ivo Bačić bi morali vratiti 10,2 milijuna kuna. No, pretpostavlja se kako je taj kredit u Erste ipak izniman slučaj.

I Milanović dobio povoljan kredit kao 'iznimku'

E, pa nije. Još jedna 'iznimka' je i Zoran Milanović koji ima plaću u visini od 18 tisuća kuna i suvlasnik je stana veličine 130 metara kvadratnih, vrijedan 260 tisuća eura.

Photo Siniša Bužan

O čemu je riječ? Predsjednik SDP-a Zoran Milanović u listopadu 2008. godine kupio je od Hrvoja Vojkovića 260 tisuća eura vrijedan stan u Krajiškoj ulici, koja se nalazi u strogom centru Zagreba, u Krajiškoj ulici. Na upite kako se došlo do vrijedne nekretnine, odgovor je još jednom bio - kredit Erste&Steiermärkische banke koji je za njega bio povoljniji nego za "obične" građane i klijente banke. Naime, Erste banka Milanoviću je odobrila kredit od 298 tisuća eura na rok otplate od 30 godina. I Milanović i njegova supruga su stariji od 35 godina. Iz banke je rečeno kako je u pitanju 'iznimka'. Opet.

Navodilo se kako je Milanović 'izniman' i po pogledu kamatne stope koja je iznosila je 5,6 posto a danas se popela na 5,9 posto. Tad su navodno stambeni krediti u Erste banci bili za oko 0,3 postotna poena kamate skuplji, a i danas se najniža kamata na stambeni kredit u banci kreće oko šest posto.

Dio kredita je vjerojatno mislio podmiriti od prodaje svog starog stana, veličine 130 metara kvadratnih, no stan još uvijek nije uspio prodati. Iz abnke je rečeno kako imaju ''diskrecijsko pravo donijeti odluku koja predstavlja iznimku u odnosu na standardna pravila, pa tako i u slučajevima kada krajnje dospjeće kredita podrazumijeva životnu dob veću od one predviđene standardnim pravilima''.

Tko je sve izniman, kako i po kojim kriterijima, ne može se utvrditi sa sigurnošću, kao ni u koliko 'jake' svrhe odlazi novac poreznih obveznika.