Mate Granić: Cijeli posao vezan za kredit Hypo banke vodio je Sanader

 Današnje suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu započelo je lažnom dojavom o bombi u sudnici pa je ročište kasnilo više od sat vremena. Svjedok Robert Tafra dao je iskaz o tome kako je upoznao Sanadera i Eugena Laxu.

Ključni dio rasprave bilo je prihvaćanje snimke nadzorne kamere iz restorana Marcellino, na kojem se vidi razgovor Sanadera i MOL-ovog čelnika Z. Hernadija. Tijekom razgovora na snimci se vidi kako Sanader iz mobitela vadi bateriju, te predaje Hernadiju nekakav papirić na koji Hernadi nešto upisuje i vraća ga Sanaderu.

Današnje ročište završilo je prvim dijelom svjedočenja bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića koji je kazao kako je cijeli posao vezan za kredit Hypo banke vodio njegov tadašnji zamjenik Ivo Sanader. Suđenje se nastavlja 24. studenog u 11 sati nastvakom Granićevog svjedočenja.

Kronologiju današnjeg ročišta možete vidjeti ovdje.

14.05 sati M.G: Na sastanku je bio Kulterer i još dva, tri člana banke, moj zamjenik i ja. Riječ je o sastanku na kojem smo izrazili zahvalnost zbog njihovih namjera i dogovorili da će Sanader s njima sve dogovoriti.

Sudac Turudić: Kako se vi sjećate da je to bio Kulterer, pa to je bilo prije 17 godina?

M.G. On mi je bio glavni sugovornik i zapamtio sam ga. Sljedeći put sreli smo se na ručku koji je organizirao moj zamjenik kako bih rekao štogod o situaciji u BiH.

Turudić:  Jel to adekvatno vašem nivou, sastanak sa direktorom banke u usponu?

M.G. Narvvno da ne. Ali to je bila prva banka koja je došla i koja nam je dala kredit, uz preporuku A. Mocka.

Turudić:  U kakavim ste odnosima bili s Mockom?

MG: Odličnim.

Turudić: Jeste li razgovarali o Hypu?

MG: Pa jesmo, jednom sam mu i pisao. Rekao bih mu, kad bi me pitao, da pregovori oko Hypa dobro napreduju.

Turudić: Imate li vi ta pisma još uvijek?

MG: Pa imam vjerojatno

Turudić: Je li vam kad spominjao da je to dogovarao s prethodnikom Z.Škrabalom?

MG: Nije.

13.45 sati Na mjesto za svjedoke sjeda bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić.

Sudac Turudić: Prije ispitivanja,vi ste došli s jednom osobom, došli ste u pratnji.

MG: Moj zamjenik u tvrtki samo me ispratio, mislio je ostati kao publika.

Sudac: Postoji sustav za zaštitu svjedoka. Neprimjereno je da ste nekoga doveli pa mu je zabranjeno da bude u sudnici.

Laptoš: Možete li nam reći na kojim ste dućnostima bili '94. i '95. godine?

MG: Bio sam Ministar vanjskih poslova i potpredsjednik vlade. Od kolovoza '91. do siječnja 2001. godine.

Laptoš:  Kakavo je tada bilo stanje, financije i ekonomska situacija?

MG: Usprkos tome što je Hrvatska priznata 15.1. '92.  bile su tu UN snage. Trećina teritorija okupirana. Zbrinjavali smo stotine tisuća prognanika i izbjeglica. 1994.  vlada donosi antinflacijski program, inflacija je bila dva do tri psoto mjesečno. RH je bila uključena u sve mirovne inicijative u BiH. Početkom '94. prijetile su sankcije radi ata u BiH. Washingtonskim pregovorima ..

Turudić: Stanite, to je povijst. Nećemo o tome. Je li ovo dovoljno tužiteljice?

Laptoš:  Naglasak je na ekonomske prilike, znate li kakva je bila situacija s kreditima?

M.G. Tad još nisu završeni pregovori s Parizom i Londonom, nismo bili članica MMF-a, kamate su bile od 17-20 posto.

Laptoš: Je li bilo stranih banaka?

MG: Ne

Laptoš: Na čiju inicijativu su počeli pregovori s Hypom?

MG:  Odmah iza V, Gospe 1994. došlo je pismo Aloisa Mocka, kojim preporučava manju regionalnui banku iz Koruške, Hypo, koja je spremna dati kredit za kupnju veleposlanstava u inozemstvu.

Turudić: Na koga dolazi pismo?

MG: Pismo je došlo na mene. Suradnici su rekli da je to vjerojatno bila inicijativa mog prethodnika. Svi smo bili zadovoljni. Pa sam odlučio konzultirati Tuđmana. Bio sam mu isključivo odgovoran. Predsjednik je podržao inicijativu. Zanimalo ga je da mu damo prijedlog gdje bi u kojim državama kupili veleposlanstva.Predložio sam da Sanader obavlja sve poslove vezane za kredit. Bio je moj zamjenik, odlično je govorio Njemački i živio u Austriji. Ja sam u to vrijeme najmanje 200 dana bio na putu kao glavni pregovarač RH posebno oko krize u BiH. Nakon toga obavijestio sam svog zamjenika o stavu predsjednika i rekao da uspostavi kontakte.

Ubrzo nakon toga, 8. ili 9. mjesec, došlo pismo namjere Hypa koje je bilo ohrabrujuće. Predstavili su svoju banku. Nisam dotad čuo za njih, nisam se bavio financijama već vanjskim poslovima.

Laptoš:  O kakvom se pismu radilo, kome je došlo?

M.G. Došlo je na ministarstvo, donio mi ga je zamjenik, vrlo raspoložen, a i ja sam bio sretan zbog pisma.To je značilo da ćemo ostvariti svoj cilj. Nakon tog pisma, ja sam u rujnu imao nekoliko putovanja. Samo u New Yorku sam bio 10-ak dana. Kad sam se vratio, to je bio početak 10. mjeseca, rekao sam zamjeniku da predlažem da pozove banku da dođu. On je organizirao protokolarni susret koji je trajao pola sata. Ponovili svoje namjere da su spremni dati kredit. Izrazili su želju da dođu u Hrvatsku.

Turudić: Pošto da dođu u RH?

M.G. Da dođu i osnuju svoju banku. Mi smo to politički pozdravili, to su bile konzultacije. Već u pismu namjera bila je izražena želja da žele surađivati s Hrvatskom pa smo se konzultirali s Tuđmanom a to su onda ponovili na tom sastanku.

Laptoš: Što je bilo s tim pismom, gdje je sad?

MG: Zajedno smo ga pročitali ja i zamjenik.

Sudac: Odgovorite što je bilo s pismom?

MG: Kazao sam zamjeniku da obavijesti Hypo da smo ga primili, Ne sjećam se jesmo li pismeno to riješili, ali to pismo nije kod mene osobno završilo. Za sve što je bilo u vezi s Hypom zadužio sam svog zamjenika. Odmah nakon razgovora sa Tuđmanom sam ga izvijestio. 

13.31 sati Sudac Turudić diktira iskaz svjedoka Tafre za zapisnik a Sanader mu upada u riječ.

Turudić: Nemojte mi upadati u riječ,  kasnije ćete imati vremena za prigovor.

Prodanović: Recite da li znate kakvog je imovnog stanja bio E. Laxa?

R.T: Govorim o osobnim dojmovima. Rekao je da živi u Brazilu, da ispred kuiće ima bazen da svako jutro pliva. Mogao bi izvući zaključak da nije bio neki siromašan čovjek. Srednjeg ili višeg imovinskog stanja.

Prodanović: Je li kontakritao s kćerkom, je li znala u kojim uvjetima živi?

Laptoš: Protivim se tom pitanju.

Turudić: Dopuštam odgovor.

R.T. Nikad mi nije spomenuo kćer. Posredno sam saznao da ima kćer koja živi u Londonu.

Sanader stavlja primjedbu na istinistost svjedoka.

Sanader: Neistinitost iskaza je u tome kada govori o sastancima '91. Nismo ručali, večerali ni razgovarali.  Ja sam u to vrijeme bio intendant HNK u Splitu i nisam imao vremena, ni puno posla u Zagrebu. Mi se nismo susretali , nije moglo doći do ovoga o čemu svjedok govori. Uopće se nismo sureli na Britancu. Nismo bili dio društva u restoranu Opatija. Nismo se niti naknadno slučajno sreli, kako tvrdi svjedok.

Prodanović: Da ne bi ispalo da opstruiramo postupak. Dosta smo se očitovali na nebitno, ali to ovisi o optužbi. Možemo ili prešutiti neke činjenice, ali nećemo ih prešutiti. Iako su te neke stvari nebitne, one su pogrešne. Radi daljnjeg toka, bitno je da nam kažete.Mi reagiramo na netočne podatke.

Laptoš: Ne razumijem. Vi ćete te netočne podatke iznijeti kad bude obrana.

Turudić: Ništa nećemo unositi u zapisnik, a vijeće će i dalje reagirati kad vidimo da se neka pitanja ne mogu postavljati.

Sloković: Htjela bih samo čuti je li konstatirano da je Sanader rekao da ga Tafra nije upoznao s Laxom, to je bitno, samo ta primjedba. Je li to ušlo u zapisnik?

Turdić: Ovo je normalna procesna rekacija.

Sudac diktira u zapisnik kako se braniteljica žali na zapsinik jer nije uveden Sanaderov prigovor na iskaz svjedoka.

12.44 sati  Počinje svjedočenje Roberta Tafre (50), diplomiranog pravnika iz Splita.

Laptoš: Jeste li poznavali Laxu, gdje ste ga upoznali?
 
R.T. Upoznali smo se na preporuku prijatelja iz Splita. Zanimala me povijest Hrvatske i šire i neke druge okolnosti s obzirom na vrijeme u kojem smo se nalazili. Dobio sam ponudu da dobijem povijesnu dokumentaciju za moju knjigu. Uponali smo se u Intercontinentalu, a upoznao nas je Ivan Mužić 1992. godine.

Laptoš: Je li vam govorio o sebi, čime se bavio?

R.T: Bio mi je interesnatan. Bio je ugledni hrvatski iseljenik. Radilo se o ratnom vremenu pa me zanimao kao osoba. Bio je vrstan povjesničar, zanimao se za gospodarstvo, a želio je čuti i mišljenja relevantnih ljudi.

Turudić: Pitala vas je čime se bavio?

R.T:  Tada je živio u Brazilu, bavio se poviješću, a mislim da je spomenuo i da je predsjednik ili počasni predsjednik gospodarske komore Brazila.

Laptoš:  Je li poznavao Sanadera, znate li to?

R.T: Mislim da se nisu tada poznavali. Ali imam saznanja da su se upoznali. Ja sam ih osobno upoznao.

Turudić: Pod kojim stw ih okolnostima upoznali?

R.T. To je bio beznačajan susret na Britancu. Slučajno smo se ja i Sanader susreli razgovorali smo o sitnicama u prolazu. I onda mi je spomenuo, a znali smo se naći u restoranu Opatija u Splitu, malo šire društvo, razgovorali o temama koje su nas tištile, nestanak struje, početak rata. Tu su se skupljali intelektualci, tu sam slučajno spomenuo da ću od uglednog iseljenika dobiti određenu povijesnu dokumentaciju, da bi se od njega moglo nešto naučiti. Ne vjerujem da je netko to uopće registrirao, to je bila jedna od tisuću tema. Na susretu na Britancu, Sanader mi je spomenuo da bi volio upoznati tog uglednog iseljenika.

12.30 sati Na snimci se vidi Sanader koji sjedi preko puta Hernadija, i objašnjava mu nešto, a Hernadi sluša. Na stolu nema hrane, čaše su im prazne, Hernadi razmišlja, Sanader mu daje vremena. Hernadi se prima za glavu, raspravljaju. Sanader vadi bateriju iz mobitela, i kao da nešto računaju. Sanader je Hernadiju pružio papirić na kojem je ovaj nešto napisao i vratio Sanaderu koji to pomno proučava.

Sloković:  Očigledno se radi o  dijelu snimke koja je montirana. Ne vidimo tko je sve tu bio, tko je dolazio. To je kontrolirani dokaz  za iskaz R. Ježića koji kaže da je izašao sa sastanka, ali ne vidi se je li uopće Ježić bio na sastanku. To je montaža.  Imamo problem s prihvaćanjem toga kao dokaza jer ne možemo pratiti što se tamo događa. Integralna snimka traje dva sata.

Turudić: Onaj strip koji je objavljen u novinama apsolutno je neprihvatljiv, ali sud nema objektivne osnove da to spriječi.

Laptoš: Žao mi je da snimka ne traje duže. Ovakva je pronađena. Ne vidi se da je Ježić bio na sastanku, ali podsjećam na račune koji su plaćeni karticom R. Ježića.

Sloković: Imali bismo još jedan prijedlog dokazni ali o tome bismo u četvrtak nakon konzultacije sa Sanaderom. Radi se o pismu preporuke kojeg smo tek jučer vidjeli  i nismo se stigli konzultirati sa Sanaderom. Predložit ćemo i da se priloži integralana snimka iz Marcellina. Ježić opisuje kretanje za vrijeme tog ručka, a to sve nije potvrđeno i ne vidi se iz ove snimke. Ako je moguće da se pribavi integralna snimka.

Turudić:  Ako pribavimo uintegralnu snimku, ovaj strip zauzimat će sto stranica u novinama. 

12.24 sati Turudić: Dokaz je zakonit. Nije pribavljen kršenjem zakona i prava utvrđenih zakonom. Pregledom snimke utvrđeno je da je snimka nastala u javnom prostoru koji je označen kao takav. Radi se o videu. Kad bi bilo zvuka odlučili bi drugačije.
Radi se o prostoru koji nije odvojen, vrata su bila otvorena i jasno je da to nije privatni prostor. Što bi se dogodilo da je snmljeno kazneno djelo ubojstva?
To bi bilo dokaz u kaznenom dokazu. Nema mjesta primjeni načela pretežitog interesa koji je optužba navela kao rezervu. To nismo uzeli u obzir. U svakom slučaju, dokaz je zakonit. Donijeli smo rješenje kojim se odbija pozivanje Marija Čerhaka na okolnosti poziva obrane jer su ga namjeravali pitati zašto je čuvao snimku.
Prelazimo na razgledavanje video zapisa.

 11.52 sati Laptoš: Podsjećam da je riječ o snimci koja je nastala na javnom prostoru. Bilo je jasno naznačeno da se snima. Zakon obvezuje onoga tko ima takvu snimku da je preda, što je i učinjeno. Prihvati li sud da je riječ o dokazu koji je pribavljen kršenjem spomenutih prava i sloboda, smatram da je riječ o teškom djelu i tu zakon dopušta prihvaćanje takvog dokaza. Pozvala bi se na članak 10. ZKP-a o načelu pretežitog interesa i  smatram da bi se snimka morala uvažiti kao zakonita jer je riječ o teškom obliku teškog kazenenog djela.

Sloković: Sudska praksa još nije definirala što je to pretežiti interes, no može biti iskorišten samo kod najtežih oblika najtežih djela, tako se vjerojatno može tumačiti. Nema mjesta primjeni odredbi članka 10. ZKP-a o načelu pretežitog interesa.

Sudsko vijeće se povlači radi odlučivanja o uvrštavanju snimke u spis.

11.40 sati Turudić: Sada ćemo odlučiti o prijedlogu obrane vezanom za snimku. Gospođo Sloković, imate li dodatno obrazloženje?

Sloković: Naš je stav da se snimka ne može upotrijebiti kao dokaz jer svrha nadzora u tom objektu isključivo je čuvanje sigurnosti osoba i objekta. Zakon limitira upotrebu te snimke. Vlasnik objekta ne smije koristiti podatke izvan njihove zakonske svrhe, a to je zaštita objekta. Svako postupanje suprotno toj svrsi i čuvanje duže od vremena za koje se pretpostavlja da je potrebno da se ta svrha izvrši nije zakonito.

Zakon o zaštiti podataka, članak 2.  kaže da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu osobu ili može identificirati snimljenu osobu. Vrijeme čuvanja u cijelosti je određeno svrhom prikupljanja podataka. Svaki osobni podatak morao je biti izbrisan, a svako čuvanje i arhiviranje koje se protivi odredbama zakona povlači prekršajnu odgovornost i ide prema kaznenoj odgovornosti. Takvo pribavljanje podataka suprotno je  zakonu. Povrijeđen je Ustav, zakon i međunarodno pravo.

Nesporno proizlazi da su se podaci koristili za drugu svrhu. Istodobno su predani USKOK-u i medijima. Isti dan, 29. listopada ove godine snimka je u cijelosti opisana u Jutarnjem listu. Obrana, znači, ustraje na izdvajanju zapisa, tj. snimke iz Marcellina iz spisa jer smatra da je riječ o nezakonitom dokazu.

11.13 sati  Sudac Turudić: Krenut ćemo s pregledom dokumentacije, a nakon toga odlučit ćemo o dokaznom prijedlogu snimke iz Marcellina. Nakon toga svjedočit će svjedok Tafra, a za Matu Granića ćemo vidjeti koliko će nam vremena preostati. Njegovo će svjedočenje vjerojatno biti odgođeno za 24. studenog u 11 sati.

Tužiteljica Laptoš čita dokumentaciju po točki 2. optužnice vezano za Inu i MOL. Među dokaznim materijalima nalaze se i zapisi ulaska u Vladu, dopisi ministarstava, evidencija ulazaka Z. Hernadija u 2008., 2009. i 2010. godini.

11.10 sati U sudnicu je stigao i Ivo Sanader. Nakon dojave o bombi navodno je vraćen u Remetinec, pa su ga ponovno dovezli na sud.

11.00 sati Na sud su stigli Sanaderovi odvjetnici Jadranka Sloković, Čedo Prodanović i Goran Suić. Još se ne zna kada će početi suđenje koje je odgođeno zbog lažne dojave o bombi.

Uoči nastavka suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu, koje je trebalo početi danas u 9.30 sati, na zagrebački Županijski sud stigla je dojava o postavljenoj bombi.

Zgrada suda odmah je evakuirana, a na teren su izašli policijski pirotehničari koji su obavili protueksplozijski pregled.

Dojava o bombi bila je lažna.

Bivšem premijeru i bivšem predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu danas bi trebalo biti nastavljeno suđenje za zloporabu položaja, ratno profiterstvo i primanje mita.  Prošlog je tjedna optužnica za Hypo spojena s onom za slučaj Ina – MOL prema kojoj se Sanadera tereti da je uzeo 10 milijuna eura mita kako bi pogodovao MOL-u, odnosno kako bi MOL preuzeo upravljačka prava nad Inom, iako na to nije imao pravo.

Jučer su na klupu za svjedoke sjeli Vladimir i Tomislav Kurelec koji su govorili o svom rođaku Eugenu Laxi, a danas bi trebali svjedočiti poduzetnik Robert Tafra i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić čije se svjedočenje nestrpljivo iščekuje s obzirom na to da su Sanader i njegova obrana upravo njega prozvali da je potpisao ugovor s Hypo bankom.