Matić: Ukidanje sponzorstva nad komemoracijom u Bleiburgu je "nespretno"

Ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić ocijenio je na današnjemu HVIDR-inu okruglom stolu "Odnos intelektualnih elita prema kompleksnosti teme Bleiburga" da je ovogodišnja odluka da Hrvatski sabor više ne bude više pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu u najmanju ruku nespretnost, a profesor Žarko Puhovski smatra da bi na obilježavanju trebale biti ustaške odore te da u Jasenovcu ne bi trebala biti intonirana hrvatska himna.

"Ovogodišnja odluka da Hrvatski sabor više ne bude više pokrovitelj svečanosti Bleiburške komemoracije u najmanju je ruku nespretnost. Nemojte me tjerati da koristim neke druge riječi", rekao je ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić, ističući da je riječ o složenoj temi.

Rekao je da će vladi predložiti da Ministarstvo hrvatskih branitelja ubuduće bude pokrovitelj te i sličnih komemoracija, s čime se neki branitelji nisu složili.

Naglasio je da se ured koji se bavio žrtvama komunističkog režima neće ukidati, ali, dodao je, tom će se temom baviti povjesničari. Bleiburgom se 70-ak godina politički manipuliralo, rekao je i od povjesničara zatražio da istraže tu problematiku te da se tim temama mlađe više ne opterećuje.

"Ono što on predstavlja kao i hrvatski branitelji jest Hrvatska nastala 90-ih godina u Domovinskom ratu. Što se tiče Bleiburga, riječ je o naraštaju naših očeva ili djedova", rekao je i dodao da sve žrtve te različita mišljenja s tim u vezi treba poštovati. Za kraj je naveo Alberta Einsteina, koji je rekao: "Između prošlosti i budućnosti biram budućnost jer u njoj namjeravam živjeti."

Profesor Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski izazvao je burne reakcije nazočnih branitelja izjavom da je na Bleiburgu počinjen zločin te da bi, po njegovu mišljenju, na taj dan trebalo dopustiti ustaške odore jer su ustaše na Bleiburgu bili žrtva.

Također bi, po njegovu mišljenju, komemoraciju u Jasenovcu trebalo organizirati bez izvođenja hrvatske himne, koja je, ustvrdio je, svako jutro budila logoraše. Kao primjer naveo je nacistički logor Dachau, gdje se, odlučeno je, nikada neće izvjesiti njemačka zastava.

To i još neke primjedbe Puhovskog izazvale su burne reakcije nazočnih branitelja, kojima je Puhovski poručio da samo iznosi stajalište i zamjerio im da imaju "politikantski, a ne moralni stav prema žrtvama".

Na skupu je govorio i publicist Slavko Goldstein. Rekao je kako je kao Židov u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) bio proganjan, da su mu ubijeni članovi obitelji i da je pristupio antifašističkom pokretu.

Bleiburška tragedija bila je posljedica zločina NDH, rekao je, ističući da je ono što se na Bleiburgu dogodilo bio zločin koji su počinile partizanske snage te da su ondje, kao i na Križnome putu, bez suđenja najčešće ubijani razoružani prislino mobilizirani muškarci te nevini civili, žene i djeca.

"Pravi zločinci su bili pobjegli ili su se sakrili", rekao je, dodajući da mu je poslije kao članu Komunističke partije i pripadniku partizanske vojske bilo žao što je te zločine 1945. godine počinila vojska čiji je pripadnik bio tri godine.

Povjesničar Josip Jurčević naglasio je da se zločin iz 1945. ne može opravdati zločinima iz 1941. godine koje su počinili pripadnici snaga NDH te da se ni zločini te države ne mogu opravdati zločinima nad Hrvatima tijekom Kraljevine Jugoslavije. Bleiburg je po njegovu mišljenju mjesto koje simbolizira sve zločine koje su komunističke vlasti provodile do 1990. godine te simbol komunističke represije.

Neokomunizam, koji je u Hrvatskoj prisutan i danas, namjerno nas drži u tim pitanjima iz 1945. godine kako bismo živjeli u prošlosti, ocijenio je. Naglasivši da je dragovoljac Domovinskog rata, Jurčević je rekao kako naraštaj koji je stvarao modernu Hrvatsku 1990. ili 1991. godine ima izgleda prekinuti te povijesne sukobe.

Okrugli stol "Odnos intelektualnih elita prema kompleksnosti teme Bleiburga" organizirala je Udruga Hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) grada Zagreba i Zagrebačke županije, a okupili su se branitelji, povjesničari i intelektualci.

U često burnoj raspravi zaključeno da je riječ o vrlo teškoj i složenoj temi koja je desetljećima bila prešućivana i koja još teško opterećuje ljude u Hrvatskoj. (Hina)