Maturu prijavilo 99 posto gimnazijalaca i 92 posto učenika strukovnih škola

– U ovoj školskoj godini četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje završava 1669 učenika manje nego prošle godine. Drugim riječima, ovogodišnja generacija čak je 5 posto malobrojnija od svojih godinu starijih kolega – objašnjava ravnatelj Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka.

Linija manjeg otpora

Kao i lani, gimnazijalci su se odlučili uglavnom za polaganje na višoj razini dok su maturanti strukovnih škola izabrali jednostavniji put do željenog fakulteta – ispite iz državne mature na osnovnoj razini.

Od izbornih predmeta najviše učenika, 11.715, odlučilo se za Politiku i gospodarstvo. Druga po zastupljenosti je fizika koju će kao izborni predmet polagati 10.181 maturant, zatim biologiju 7633 te psihologiju 5660.

– Politika i gospodarstvo je jednosemestralni predmet, lagano ga je naučiti i maturanti su se linijom manjeg otpora, budući da neki fakulteti ne preciziraju izborne predmete koje traže, odlučili za nju – komentira Sirovatka.

Osim učenika koji će ove godine redovito završiti četverogodišnje srednje škole, državnu maturu polagat će i više od 5500 osoba koje su to učinile prošlih godina ili su nezadovoljne prošlogodišnjim uspjehom pa ga žele popraviti kako bi imale više šansi za upis na željeni fakultet.

Ispiti nisu teži nego lani

Njima će se pridružiti i 1098 učenika koji su srednje škole završili u inozemstvu, a žele studirati u Hrvatskoj. Riječ je uglavnom o učenicima iz Bosne i Hercegovine iako ih ima i iz drugih zemalja. Polaganje državne mature počet će pisanjem eseja u prvom tjednu travnja, a nastaviti se tek nakon završetka nastavne godine za maturante. Iako se među maturantima može čuti da će ovogodišnji testovi biti teži od lanjskih, Sirovatka to demantira. – Nije točno, ispiti će biti jednako teški kao i prošle godine jer se nisu mijenjali ispitni katalozi – tvrdi Sirovatka.

Gimnazijalci biraju testove na višoj razini

Hrvatski jezik na višoj razini polagat će 10.444 gimnazijalca i 8245 strukovnjaka, a na osnovnoj 1426 gimnazijalaca i 10.321 učenik strukovnih škola. Za matematiku na višoj razini odlučio se 6141 gimnazijalac i 2542 strukovnjaka, a na osnovnoj 5790 gimnazijalaca i čak 16.018 učenika strukovnih škola. Slično je i sa stranim jezicima – gimnazijalci biraju višu razinu, ostali osnovnu. Iako je broj učenika manji nego prošle godine, u organizaciji cijelog posla to, prema Sirovatkinim riječima, neće ništa promijeniti.

– Ove godine će se sve riješiti u kraćem vremenskom razdoblju, a to znači i više gužve – zaključuje Sirovatka.