Mediji: Gospodarske afere? Ne, hvala, imamo svoje

Kao da se sva sila `zle kobi´ sručila na hrvatske medije, u 2009. godini bili smo svjedoci brojnih afera u renomiranim medijskim kućama...

U medijima je u 2009. godini bilo dosta nezgodnih situacija. Ipak, tri situacije najviše su privukle pozornost javnosti, pogotovo slijedeće tri:

Pobuna u Večernjaku

Troje zaposlenika iz fotorubrike Večernjeg lista te dvoje iz marketinga proglašeni su u listopadu  tehnološkim viškom i uručen im je otkaz. To ne bi čudilo da spomenuta tiskovina nema oko 100-tinjak honorarnih zaposlenika na 'platnoj listi'. Otkaz njihovim kolegama, probudio je revolt kod zaposlenika Večernjeg lista.

Podružnica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) odmah je najavila kako će u Večernjem listu organizirati 30. listopada štrajk, ukoliko ne odustane do tada poslodavac od otkaza petorici zaposlenika i gašenja fotografske rubrike. Također, sve ostale zaposlene u novinarstvu pozvali su na štrajk solidarnosti jer, smatraju, ''Večernjak je početak'' i stanje u drugim medijima može eskalirati.

Predsjednica SNH Gabrijela Galić tad je govorila kako su zbivanja u Večernjem listu ‘’preslika stanja medija u Hrvatskoj u kojoj postoje slobodni mediji i neslobodni novinari’’. Dodala je i kako je slučaj petorice zaposlenika zapravo uhodana taktika kojom ‘’sve veće redakcije pokušavaju izbjeći primjenu kolektivnih ugovora, a poslodavac se u Večernjem listu sjetio vrlo zgodnog principa izdvajanja zaposlenih u nova poduzeća kako se na njih ne bi primjenjivale odredbe kolektivnog ugovora i kako bi se te zaposlenike moglo ušutkati po potrebi’’.

Prosvjed je i održan, ali 12. studenog, kad su u znak solidarnosti zaposlenici dnevnika održali prosvjed pred Večernjim listom, na kojem su upozorili javnost da je način na koji su ti zaposlenici dobili otkaz suprotan Zakonu o radu.

Na skupu "Pet do dvanaest", održanom u vrijeme stanke, bilo je 150-ak prosvjednika među njima i zaposleni u ostalim Styrijinim poduzećima te novinari Vjesnika.

Predsjednik Vijeća sindikalnih povjerenika Sindikata novinara Hrvatske (SNH) u Večernjem listu Anton Filić tad je rekao da je Uprava dala uvjetovane otkaze Renatu Branđolici, Saši Zinaji, Miši Lišaninu i Darku Gorenku unatoč protivljenju Sindikata i Radničkog vijeća i unatoč tome što u Večernjem listu nije prestala potreba za obavljanjem tog posla.

Na stanje u Večernjem listu sindikat je upozorio i premijerku Jadranku Kosor koja im je, pak, odgovorila da su od Državnog inspektorata i Porezne uprave zatražili provjeru njihovih navoda o nezakonitostima u primjeni propisa iz područja radnih prava i neplaćanja poreza.

Vanja Sutlić i Hloverka Novak-Srzić kao glavne HRT-ove ‘afere’

Kraj godine je definitivno najburnije prošao na Prisavlju gdje se (tad još) glavnog ravnatelja HRT-a Vanju Sutlića prozivalo za stotine milijuna kuna 'ludo' utrošenog novca te za prozivanje kolegice prilično nelaskavom titulom ''četničke kurvetine'', što je tvrdilo i četvero novinara iste kuće. Nadalje, već loše stanje na državnoj televiziji dodatno je pogoršala i smjena urednice emisije dossier.hr Ane Jelinić, za što se okrivila glavna urednica Informativnog programa HTV-a Hloverka Novak-Srzić. I tad je krenulo.

HRT Photo Saša Jokić

Sjednica Programskog vijeća HRT-a (72. po redu) na kojoj se odlučivalo o sudbini spomenutih, trajala je nekoliko tjedana, na površinu su izlazile brojne netrpeljivosti, oformljena je radna skupina (Marina Škrabalo, Siniša Grbić i Zvonko Milas) koja je rad spomenutog dvojca ocijenila lošim.

U jeku žustrih rasprava moglo se čuti i kako pojedinci imaju plaće od 35 tisuća kuna, a nisu se pretrgli od rada, kao i to da neki ne rade ništa, a na platnom su spisku.

Pokrenula se krajem studenog i peticija protiv 'Katedrale mraka' i inicijativa za smjenu glavne urednice HRT-a Hloverke Novak Srzić i glavnog ravnatelja HRT-a Vanje Sutlića koju je do 25. studenog potpisalo pet tisuća ljudi.

Peticiju su dosad potpisali i Ivan Đikić, znanstvenik, akademik Jure Hure, aktivisti i publicisti Zoran Oštrić, Srđan Dvornik, Saša Radović, Sanja Sarnavka, Robert Matijević, Josip Dell'Ollio, Darko Petričić, pisci Marinko Koščec, Mira Bićanić, Damir Karakaš, dramaturginja Mani Gotovac i mnogi drugi.

U konačnici, ‘sapunica’, kako ju je nazvala i sama Hloverka novak-Srzić okončana je 8. prosinca, na 73. sjednici, kad su smijenjeni Vanja Sutlić, Davor Mezulić (ravnatelj Hrvatskog radija), Josip Guberina (ravnatelj Glazbene proizvodnje HRT-a), al ii Blago Markota (ravnatelj HTV-a). Vijeće HRT-a glasovalo je o prihvaćanju Sutlićeva, Mezulićeva i Guberinina mandata. Rezultat za svo troje bio je 9 za i 1 protiv. Za Markotinu smjenu glasalo je 8 članova vijeća za razrješenje i 1 protiv. Jedan glas bio je nevažeći. Razrješenja stupaju na snagu u trenutku imenovanja v.d.-a.

V.d. glavnog ravnatelja HRT-a postao je Josip Popovac (do tada glavni producent HTV-a). Pokrenut je postupak za smjenu Hloverke Novak Srzić, no ona se na isti treba očitovati u roku od sedam dana od povratka s bolovanja na kojem je od predzadnjeg nastavka 72. Sjednice.

EPH-ovi (ne)prijatelji ‘izvana’

Krajem studenog, u javnsot je ‘procurila’ korespodencija između Bode Hombacha (WAZ) i Ninoslava Pavića (EPH). Pavić je iskazivao svoje nezadovoljstvo činjenicom kako WAZ koristi savjetodavne usluge bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera. Nakon što se zahuktao se 'rat' između medijske kuće i bivšeg premijera Ive Sanadera, svi su šutjeli, no pitanje je bilo kad će barem djelić istine izaći na vidjelo.

Naime, nakon saznanja o korespodenciji, iz WAZ-a se tvrdilo kako je Sanader u funkciji premijera održao jedan govor u Essenu, a na predavanju koje je organizirao Politički forum Ruhr. Osim klasičnog govora kako ulazak Hrvatske u EU nije samo formalna stvar za nas, Sanader je tom prigodom pred oko 1500 uzvanika ukazao na ulaganja zapadnih tvrtki u Hrvatsku koja su osigurala mnoga radna mjesta. A tu je naveo i ulaganja u hrvatske medije, naravno, medijskog koncerna WAZ iz Essena. No, ono što je zanimljivo je da je potpredsjednik organizatora predavanja Političkog foruma Ruhr bio upravo Bodo Hombach koji je ujedno i jedan od čelnika WAZ-a.

Inače, njemački WAZ suvlasnik je EPH-a.

U jednom od brojnih verbalnih sučeljavanja s EPH-om, Sanader je krajem prosinca poslao priopćenje koji je zapravo potvrdio kako je WAZ savjetovao i po pitanju EPH-a, iako se to opovrgavalo.