Milanović: Bruxelles postaje radno mjesto hrvatskih ministara

Premijer Zoran Milanović od ranog jutra u Bruxellesu obilazi Europsko vijeće, Europsku komisiju, hrvatsku Misiju u EU… – zgrade koje je ranije često pohodio, ali nikad kao ovaj put, nikad sa značkom na reveru, sitnim znamenom koji ga, i pred diplomatima i pred službama sigurnosti, identificira kao jednog od premijera zemalja članica EU. Današnji posjet Milanovića Bruxellesu prvi je njegov premijerski posjet gradu i Uniji, koji su bili dio njegova posla još dok je bio mladi diplomat krajem devedesetih.

– Bruxelles postaje radno mjesto hrvatskih ministara, njihovih zamjenika i pomoćnika. I na to će se ljudi morati početi navikavati – rekao je Milanović. Upitan o tome kako se osobno osjeća u svojstvu hrvatskog premijera u Bruxellesu, podsjetio je da je tu živio, tu mu se rodio i stariji sin, a i nakon povratka u Zagreb redovito je posjećivao glavni grad EU.

– Zagrepčanin sam, ali pomalo Briselac – zaključio je Milanović i odmah dodao francuski naziv za građanina Bruxellesa: "Bruxelleois".

Premijer u Bruxellesu ima niz sastanaka. Prvi je već završio. S predsjednikom Europskog vijeća Hermanom van Rompuyem imao je polusatni sastanak u 9 sati. 

Hrvatska ključni igrač

Van Rompuy je Milanoviću čestitao na pozitivnoj i demokratskoj odluci koju su hrvatski građani donijeli na EU referendumu 22. siječnja.

– Ohrabrujem hrvatska nastojanja i pozitivne reforme koje će omogućiti RH da iskoristi sve dobre prilike koje nudi ekonomska i politička integracija.

Pitanja prava i temeljnih sloboda, slobode i sigurnosti te kompetitivne politike ostaju ključna strateška pitanja koja će EU motriti prije samog udruživanja – kazao je šef EU Vijeća.

– Nadam se da će Hrvatska uspjeti nadahnuti susjede na njihovu europskom putu jer RH i dalje ima ključnu ulogu u usmjeravanju dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje na zapadnome Balkanu – priopćio je dodajući da smatra da će proces ratifikacije pristupnog ugovora proći glatko i u Hrvatskom saboru i u parlamentima zemalja članica te da će RH postati punopravnom članicom EU 1. srpnja iduće godine.

Nakon susreta s Van Rompuyem Milanović se zaputio u zgradu Misije RH u EU, gdje je pozdravio sve hrvatske diplomate i stručnjake koji rade u Bruxellesu.

Radni ručak premijer Milanović predvidio je s kolegama iz "svoje stranke", zapravo europskim socijaldemokratima iz SDP-a sličnih lijevih stranaka Europe.

U 13 sati hrvatskog premijera je na sastanak primio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Premijer Milanović od ranog jutra izbjegava davati izjave novinarima u Bruxellesu. Najavio je da će izjavu dati tek nakon sastanka s Barrosom.

Malo iza 15 sati hrvatski premijer ponovno se vraća u zgradu Europskog vijeća, gdje će, zajedno sa 27 šefova država i vlada, sudjelovati na summitu na kojem se očekuje nastavak teške rasprave o novom fiskalnom paktu unutar EU. Hrvatska, kao 28 članica EU, zasad u statusu "članica ne čekanju", sudjeluje kao promatrač, s pravom raspravljanja, ali bez prava glasa.

Kriza eurozone dominirat će današnjim summitom predstavnika zemalja članica EU u Bruxellesu, a poseban naglasak bit će stavljen na rast i razvoj "pametnih" proračunskih mjera.

U EU trenutačno ima više od 23 milijuna nezaposlenih zbog čega se strahuje da će proračunski rezovi širokog raspona naštetiti poduzetništvu i daljnjem razvoju. Upravo zbog toga, donosi BBC, proračunski rezovi trebaju biti dobro osmišljeni kako bi dopustili budući rast, tvrde u Europskoj komisiji.

Očekuje se da će većina zemalja članica, ali ne i Velika Britanija, potpisati novi proračunski sporazum kojemu je cilj bliska koordinacija proračunske politike 17 zemalja članica eurozone.

Diplomatske nesuglasice nastavljaju se po pitanju utjecaja zemalja koje nisu članice eurozone u novom institucionalnom ustroju.

Velika Britanija jedna je od zemlja koja neće potpisati novi sporazum, ali si je ipak osigurala status promatrača za vrijeme rasprave o novom ustroju. Poljska, pak, inzistira na tome da sve zemlje koje se pripremaju na ulazak u eurozonu budu u potpunosti uključene u pregovore.

Prema trenutačnom nacrtu sporazuma potpisnici bi se trebali sastati dva puta godišnje, a prisustvovanje zemalja koje još uvijek nisu članice ostavljena je na volju predsjedatelju summita s naznakom da će te zemlje "biti pozvane kada to bude primjereno i najmanje jednom godišnje".

Češka bi mogla odgoditi potpisivanje sporazuma zbog raskola u vladajućoj koaliciji, a Irska razmišlja da o potpisivanju sporazuma odluči raspisivanjem referenduma.

Dok je Francuska zadovoljna samo članicama eurozone, Njemačka razmišlja o tome da sporazum potpišu i Danska, Poljska i Švedska, koje još nisu prešle na euro.