Milanović će položiti vijenac na groblju Dobrava

Izaslanstvo SDP-a, predvođeno čelnikom Zoranom Milanovićem, položit će vijenac kod spomenika i grobnice na groblju Dobrava kod Maribora.

Izaslanstvo SDP-a, predvođeno čelnikom Zoranom Milanovićem, u nedjelju će polaganjem vijenaca kod spomenika i grobnice na groblju Dobrava (Tezno) kraj Maribora i kod spomen-obilježja na Bleiburškom polju odati počast žrtvama tragičnih događanja iz svibnja 1945. godine.

U izaslanstvu će, kako je najavljeno, biti i članovi Predsjedništva SDP-a, saborski zastupnici Biljana Borzan i Ranko Ostojić, te saborski zastupnici Ante Kotromanović i Daniel Mondekar.

Polaganje vijenca na groblju Dobrava predviđeno je za 10 sati, a kod spomen obilježja na Bleiburškom polju u 12 sati, najavljeno je iz SDP-a.

Čelnik socijaldemokrata dat će izjavu za medije nakon polaganja vijenca kod spomenika na groblju Dobrava (Tezno) kraj Maribora.

U izaslanstvu su prvotno najavljivani otac i sin Slavko i Ivo Goldstein, te predstavnici Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SABH).

Publicist Slavko Goldstein u srijedu je u članku objavljenom u "Jutarnjem listu", uz ispriku upućenu Milanoviću, naveo kako neće ići jer su ga "pokolebale emocijama snažno nabijene molbe i preklinjanja bliskih ljudi", koje bi odlaskom na Bleiburg "očigledno duboko povrijedio".

Prije nekoliko dana odlazak je otklonio i Ivo Goldstein, predsjednik Židovske vjerske zajednice Bet Israel, a na prijedlog Vijeća te Zajednice.

Izvršni odbor SABH-a 2. rujna donio je odluku da ne idu u Tezno, odnosno da će ići tek nakon što se utvrdi koliko je tamo bilo žrtava i koje su, kako je u razgovoru Hini rekla predsjednica SABH-a Vesna Čulinović-Konstantinović. "Smatramo da trebamo znati kome idemo. Kada se to istraži i ispita, tada ćemo se tamo ići pokloniti žrtvama", rekla je Čulinović-Konstantinović.

Na Bleiburško polje su se 15. svibnja 1945. godine, nakon pobjede antifašističke, partizanske vojske, povukle tisuće hrvatskih vojnika Nezavisne države Hrvatske i hrvatskih civila nadajući se predaji savezničkim snagama. Vraćeni su u Hrvatsku i većina ih je stradala na tzv. Križnim putevima, a samo manji dio na samom Bleiburškom polju.

U Teznom, pored Maribora, u protutenkovskom rovu dugom oko jedan kilometar, prema procjenama zatrpano je oko 18 tisuća ubijenih.

Slovenski povjesničar Mitja Ferenc, voditelj projekta istraživanja pri Komisiji Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta, na predavanju održanom u Teznom prije godinu dana rekao je kako, prema svjedočenjima, najveći broj ubijenih i zatrpanih čine časnici oružanih snaga bivše NDH, ustaše i domobrani, koji su se predali kod Bleiburga.