Mimara je promišljeno lagao i falsificirao djela

Brian Sewell, slavni britanski likovni kritičar i prava kulturna medijska zvijezda u svojoj zemlji u ekskluzivnom pismu za portal Zagrebancija.com kazao je kako je Ante Topić Mimara 'promišljeno lagao i falsificirao umjetnička djela, a to mu je uspijevalo zbog političkih veza'. Njegov je muzej, tvrdi, po toj obmani i krivotvorinama jedinstven u Europi i Americi.

Naime, osim tekstova vodećih britanskih, američkih i hrvatskih stručnjaka o hrvatskoj kulturi, pažnju javnosti posebno je privukao Sewellovo istraživanje zagrebačkih muzeja, u kojem Antu Topića Mimaru naziva varalicom, a njegov muzej sramotu Hrvatske.

Sumnju koja se u središtu zbivanja nađe svakih nekoliko godina Sewell je istraživao u čestim posjetama Hrvatskoj i njenim muzejima, a u Zagrebu je, kako piše, prvi put bio 1975. i od tada se u njega vraćao mnogo puta.

'Lažna priroda većine Mimarine kolekcije lako se otkriva svakom učenjaku'

U pismu stoji kako je prvi puta vidio Mimarinu zbirku u Vili Zagorje 1983. godine, a za nju je prvi put čuo 1967. godine. Tada je, piše, upoznao jednog od Mimarinih posrednika, čovjeka koji je radio s Mimarom za vrijeme rata i u poslijeratnim, kaotičnim godinama.

Objašnjava i da je posao posrednika bio da jako jeftino kupuje slike impresivne veličine i motiva, te slike koje su se jednostavno mogle 'poboljšati' dodatkom lažnih i vrlo ambicioznih potpisa.

Naglašava kako to vrijedi za većinu Mimarinih slika, ali ne za sve, što je i objasnio u knjizi. Kao dobre primjere tih krivotvorina naveo je 'Rafaela' te remek-djelo 'Sv.Petra na postolju', jedan od Mimarinih darova Galeriji Strossmayer.

'Lažna priroda većine Mimarine kolekcije lako se otkriva svakom i malčice iskrenom učenjaku povijesti umjetnosti. Jednako je tako jasno i kako je jako mali broj dobrih i interesantnih slika prošlo kroz Mimarine ruke' - napisao je ovaj kontroverzni britanski stručnjak za Zagrebanciju.com.

Sewell Mimaru nikad nije upoznao, no tvrdi kako je kolekcionar postao ozloglašen već 1963. godine, kada je Metropolitan muzeju, za 600 tisuća dolara, prodao srednjovjekovni bjelokosni križ zvan 'The Bury St. Edmunds', oko kojeg se i danas vode mnoge polemike.

Muzej Mimara

Dodaje i kako Hrvatska ima bogatu i raznovrsnu kulturnu povijest, a monografija je izdana isključivo u svrhu privlačenja pažnje široke publike na te činjenice.

Mimara 'netaknut' zbog prijateljstva s Titom

Po njegovim saznanjima Mimarina zbirka 'jedinstven je primjer prevare u Europi i Americi'. Drugi kolekcionari, a kao dobar primjer navodi Strossmayera, radili su greške u atribucijama, ali posve nenamjerne, što je u skladu s tadašnjim poznavanjem umjetnosti, posve razumljivo i oprostivo.

Ističe kako je Mimara radio posve suprotno, te da je promišljeno varao i falsificirao.

'Jedino što sam mogao je zaključiti je kako je Mimara bio nepovrediv u staroj Jugoslaviji zbog prijateljstva s Titom', objašnjava kritičar.

Uvjeren je i kako su političke veze u mladoj Hrvatskoj državi omogućile da bezobrazno gazi mišljenja učenjaka i poznavatelja povjesničara umjetnosti.

Muzej Mimara: Zovite u ponedjeljak

'Žene se ne mogu natjecati s muškarcima'

Inače, Brian Sewell slavni je britanski likovni kritičar, stručnjak i medijska ličnost. Više od trideset godina piše kritike za The Evening Standard, a u međuvremenu postao je vlasnikom brojnih novinarskih i kritičarskih nagrada.

Sewellove kritike čitane su zbog njegova velikog znanja, detaljnih recenzija i opsežnog vokabulara ali i oštrog jezika.

Kao veliki konzervativac u umjetnosti, često ulazi u sukobe s zagovarateljima suvremene umjetnosti. Tako je poznata njegova kritika radova popularnog street art umjetnika Banksya za kojeg je rekao da 'ga je trebalo uspavati čim se rodio'. Žene u umjetnosti smatra nedostojnim da se natječu s s muškarcima koji su 'jedini sposobni biti estetske veličine'.