Mišković se boji Todorićeve kupnje Mercatora

Odluči li se Agrokor na kupnju Mercatora u Srbiji bi praktički ostala samo dva maloprodajna lanca: Agrokor i Miškovićeva Delta.

Srbijanski poslovni krugovi s velikom pozornošću prate prodaju Mercatorovih dionica, iako nijedna srbijanska tvrtka sama nije zainteresirana za kupnju. Naime, strahuju da bi hrvatski Agrokor kupnjom Mercatora mogao steći monopol u maloprodaji, piše u utorak Poslovni dnevnik.

Agrokor Ivice Todorića već ima jako razvijenu prodajnu mrežu u Srbiji, pa tako u Beogradu ima tri megamarketa, a u Vojvodini 20-ak prodajnih objekata. Kupnjom trgovačke kuće Angropromet u Nišu je preuzeo 33 trgovine.

Mercator u Srbiji ostvario godišnji prihod od 450 milijuna eura

Odluči li se Todorićeva tvrtka na kupnju Mercatora u Srbiji bi praktički ostala samo dva maloprodajna lanca: Agrokor i Delta Miroslava Miškovića, u okviru kojeg posluju tri trgovačka lanca. Maxi i Tempo, koji posluju u sklopu Delte, pokrivaju petinu maloprodajnog tržišta u Srbiji, a toliko bi držao i Agrokor ako postane suvlasnikom Mercatora.

Kupnjom manjinskog paketa Mercatora, koji je u Srbiji prošle godine ostvario prohod od 450 milijuna eura, Todorić bi ozbiljno ugrozio tržišnu poziciju Miroslava Miškovića. U njegovoj Delti nisu htjeli komentirati mogućnost da Agrokor kupi Mercatorove dionice, tvrdeći kako akvizicija još nije završena pa za to nema razloga.

Međutim, kako piše Poslovni, iza takvog se stava krije pritajeni strah od širenja Agrokora. Dio ekonomista koji su bliski Miškoviću upozorava na mogući monopol, a njega bi prema njima na svojoj koži najjače osjetili potrošači.

Potrošačima važne samo što niže cijene

Tu zabrinutost ipak ne dijele sami potrošači, koji su u anketama pokazali kako im nije važno tko će imati dominantan položaj u maloprodaje sve dok cijene ne budu rasle. A cijene su najniže upravo u Agrokorovim trgovinama, dok su u trgovačkom lancu Maxi, koji posluje u sklopu Delte, cijene najviše. Inspektori su registrirali da su ondje najveće i marže.

Ekonomisti strahuju i od povećanog uvoza hrvatske robe putem Agrokora, do kojeg bi došlo u slučaju preuzimanja Mercatora. Povećani uvoz doveo bi pak do još većeg srbijanskog deficita u robnoj razmjeni između dvije zemlje.

To bi bilo u suprotnosti s nastojanjima da se robna razmjena, koja je lani iznosila oko 700 milijuna dolara uravnoteži većim plasmanom srbijanske robe u Hrvatskoj, što je, kako se žale srbijanske tvrtke, teško izvedivo zbog bojkota njihove robe.

Velik utjecaj Miškovića na vladajuće strukture

Monopol bi mogao ugroziti i domaće dobavljače, koje bi u tomo slučaju još više ucjenjivale strane trgovačke kuće. One se smatraju jednim od glavnih krivaca za nelikvidnost, jer dobavljačima isplaćuju potraživanja sa odgodom od devet mjeseci. Proizvođači su tražili da se zakonom obvežu trgovci da obveze prema dobavljačima ispunjavaju u roku od 90 dana. Međutim, taj prijedlog nije uvršten u zakon koji je pred usvajanjem.

Povlašteni položaj trgovaca objašnjava se velikim utjecajem Miškovića na vladajuće strukture, čemu u prilog ide i činjenica da nadležni sud još uvijek nije donio odluku glede ocjene Komisije za zaštitu konkurencije, prema kojoj je Delta preuzimanjem C marketa, trgovačke kuće s najraširenijom prodajnom mrežom, stekla dominantan položaj na tržištu.

Za preuzimanje Mercatora od strane Agrokora dopuštenje bi u konačnici trebala dati i slovenska vlada, što umanjuje mogućnost da će do tog preuzimanja doista do doći. Naime, Mercator ima veliko značenje za slovenske dobavljače, a uz njega je vezan i velik broj radnih mjesta.

Ljubljanski je Dnevnik krajem veljače pisao kako postoje sumnje da bi Agrokor u slučaju preuzimanja dodatno zadužio Mercator kako bi servisirao vlastite kreditne obveze ili bi njegove prihode koristila za vlastitu konsolidaciju.