Mišljenje građana i rad sindikata odlaze u vjetar?

Potpisivanje peticije za raspisivanje referenduma o Zakona o radu je pokrenulo sindikate, ali i veliki broj hrvatskih građana na noge. Sindikati su tijekom potpisivanja peticije od 9. do 23. lipnja ove godine prikupili više od 800.000 potpisa od 450.000 koliko je potrebno za raspisivanje referenduma. Unatoč velikom odazivu građana i dobroj organiziciji sindikata, još se ne zna hoće li se referendum održati. Naime, Vlada je povukla Prijedlog Zakona o ZOR-u. Također, nakon analize MUP i Ministarstvo uprave su od 809.378 potpisa eliminirali 92.229 - njih 60.967 zbog pogrešno upisanoga matičnog broja, 14.702 zbog višestrukog upisa, 9482 zbog nečitkog imena i prezimena, 171 potpis stranaca te 810 maloljetnika.

Podaci stotinjak građana, potpisnika za referendum, objavljeni na Internetu

Ministar uprave Davorin Mlakar još uvijek nije dao informacije o tome koliko je potpisa za referendum koji su prikupili sindikati valjano. Sve to ne začuđuje, ali svi, pa zasigurno i potpisnici referenduma čija imena su objavljena na stranicama Ministarstva uprave se pitaju smije li Vlada kršiti zakone i pravilnike. Naime, osim što je u izvješću o provjeri birača objašnjeno koje greške su napravljene pri upisivanju potpisnika,

Photo Tomica Vrbat

objavljena su imena i prezimena, mjesto stanovanja i dio JMBG-a nekih od potpisnika. Objava izvješća ne bi bila toliko sporna da se u njemu ne vidi čitko ispisano ime i prezime, koji također spadaju u zaštićene osobne podatke.

- Podaci o potpisnicima nisu trebali biti objavljeni. Mi smo uspjeli provesti potpisivanje, prikupiti oko 830.000 potpisa u 14 dana. U normalnim demokratskim zemljama se ne bi toliko raspravljalo o načinu provedbe potpisivanja, već bi drugi korak bio raspisivanje referenduma. Zanimljivo je i da Vlada nakon što je Sabor donio zakon kojim je uveden OIB nije uputila na izmjenu Zakon o referendumu. U njega nije uveden OIB kao jedan od ključnih podataka te su se potpisnici pitali zašto moraju davati JMBG koji se više ne nalazi na osobnim dokumentima. Kakva je to država u kojoj se ne usklađuju zakoni - kazala nam je Spomenka Avberšek iz Saveza Samostalnih sindikata.

Da se pitalo nekoga od stotinjak potpisnika, čiji su podaci objavljeni na Internetu, žele li da se njihovi imena objavljuju, oni na to vjerojatno ne bi pristali. Dakle, prema nikakvim pravilima o referendumu, točnije odredbama Zakona o referendumu, građani nisu upozoreni da davanjem svojih osobnih podataka svjesno pristaju da se njihovi podaci koriste za objavljivanje.

- Takva detaljna analiza govori samo jedno: hrvatska policija i uprava itekako su opremljeni i sposobni za različite kontrole nad građanima – od njihove adrese do originalnosti njihovog potpisa, čak i kad je riječ o velikoj brojci kao što je 813.000 potpisa - piše u priopćenju Vlaste Toth iz Zelene liste.

Sličnog mišljenja je i Ozren Matijašević koji smatra kako nema sumnje da je objava podataka suprotna zakonu te da ovim činom "Vlada šalje strašnu poruku za sve buduće akcije ovog tipa". Matijašević tvrdi kako odgovorni za objavu izvještaja, koji sadrži podatke građana, moraju odgovarati.

Vlada povukla Prijedlog Zakona o ZOR-u

Temeljita provjera prikupljenih potpisa je nužna, ali ne i objavljivanje osobnih podataka građana koji su se

Photo Goran Šerbula

izjasnili da žele raspisivanje referenduma. Dok se vladajući bave time koje su greške napravljene u prikupljanju potpisa, čini se da ih ne zanima previše što građani misle. Krajnji epilog 40-dnevne provjere podataka je današnja odluka Vlade kojom ona povlači svoj prijedlog Zakona o radu. Dakle, skupa i temeljita provjera potpisa kao i izjašnjavanje građana nemaju preveliki značaj. Ispisivanje 121 stranice Prijedloga Zakona o radu u listopadu 2009. godine, kao i izjašnjavanje za referendum o istom zakonu u lipnju ove godine, možda će otići u vjetar. Spomenka Avberšek pita se u kakvoj to demokratskoj zemlji živimo.

- Vlada treba priznati rezultate referenduma, te biti svjesna kako ima dužnost pitati građane što misle. Građani su se izjasnili kako žele da se referendum održi te su bili uvjereni kako će ih oni koje su izabrali slušati - izjavila je Spomenka Avberšek.

Avberšek se osvrnula i na izjave da više od 350.000 potpisnika svoj potpis nije dalo na najbližem mjestu stanovanja te dodala kako ni nije zakonska obveza potpisivanje isključivo na mjestu prebivališta.

- Aktivno sam sudjelovala svih 14 dana u organizaciji potpisivanja referenduma te znam da se o

Ozren Matijašević Photo PrtScr

referendumu izjasnio veliki broj studenata koji studiraju izvan svog mjesta prebivališta, pa su se i samim time izjasnili, s obzirom da im to i zakon dopušta, u gradovima poput Zagreba u kojima studiraju.

Unatoč svom trudu i volji građana za participaciju u razvoju demokracije, upitno je hoće li na kraju birači imati tu mogućnost. Sindikalisti smatraju kako bi Vlada sada konačno trebala biti uvjerena kako prije slanja zakona u konačnu proceduru treba tražiti suglasnost sindikata.

- Tek nakon što se nezasluženo digla bura oko potpisivanja peticije za referendum, Vlada je odlučila povući predmet spora, Prijedlog Zakona o radu. Sindikat kao podnositelj zahtjeva za referendum više nema ovlasti, na Vladi je da odluči postoje li okolnosti za raspisivanje referenduma. Bez obzira kakva odluka bude donesena, tražimo jamstvo da Zakon o radu i drugi zakoni, poput onog o

mirovinskom osiguranju, više nikad ne budu poslani u proceduru bez suglasnosti sindikata - kazao nam je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević.

Sigurno je jedno, a to je da skoro 800.000 građana ne zna hoće li konačno dobiti priliku odgovoriti na pitanje koje je trebalo biti postavljeno na referendumu: Jeste li za zadržavanje postojeće zakonske odredbe o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima?  Ako Vlada odluči promijeniti navedenu zakonsku odredbu ili pak održati referendum, upitno je koliko građana neće izaći na njega u strahu da Vlada opet ne objavi njihove osobne podatke.