AUTOR agencija vlm



14. PROSINCA 2010. 00:28h

MOL diže cijenu plina do 40 posto, HEP i Petrokemija traže plin mimo Ine

Tekst

Nakon više od tjedan dana blokade, trgovanje dionicom Ine sutra se nastavlja, a već se nagađa da bi cijena mogla ubrzo porasti znajući da su Adris i mirovinski fondovi već najavili da će ponuditi cijenu višu od 2800 kuna koliko nudi MOL za otkup dionica od malih dioničara. MOL je Hanfi potvrdio da će pisanim putem ponuditi cijenu od 2800 kuna malim dioničarima, ali istodobno u pregovorima s Vladom oko plinskog biznisa Mađari ne odustaju od zahtjeva za višu cijenu plina.

Tržišne cijene plina

Večernji list već je bio dobio neslužbenu potvrdu da su Vlada i MOL na pragu dogovora da poslovanje uvoznim plinom ostane pod okriljem Ine (Vlada ga ne bi otkupljivala kako ju je obvezivao glavni ugovor o plinskom poslovanju), ali bi Vlada zauzvrat odobrila poskupljenje tog energenta kućanstvima za 12 do 13 posto. Ipak, izvor iz Vlade nam kaže da Mađari ostaju pri ranijem svojem stajalištu. A to je bio zahtjev da cijena plina bude tržišna, što znači poskupljenje od 30 do 40 posto, no zasigurno ne odjednom. U javnost su dospjele i informacije da su pregovori o plinskom biznisu prekinuti, no to nam je izvor iz Vlade ipak opovrgnuo. Domokos Szollar, glasnogovornik MOL-a, jučer je pak poručio da MOL ne želi komentirati nagađanja, pa tako ni ona o poskupljenju, te da imaju dogovor s Vladom da ne otkrivaju detalje pregovora o plinskom biznisu.

I dok ulazak Adrisa u Inu kao privatnog investitora ne zabrinjava investicijsku javnost, ulaganje mirovinskih fondova u dionicu Ine dijelu investitora čini se nelogičnim potezom. Zato što mirovinci upravljaju novcem koji se uplaćuje u drugi stup pa se stoga očekuje da opravdaju isplativost ulaganja. Odnosno, pita se zašto nisu kupili dionicu po 1700 kuna, nego sada po 2800, a da pri tome i ne znaju hoće li je uspjeti prodati po višoj cijeni. No, kako objašnjavaju, bez obzira na to što je cijena bila niža, Ina i MOL su djelovali zajedno i imali 91 posto. Sada, kada se već neizravno zna da ugovor o zajedničarstvu ne funkcionira u stvarnosti, na tržištu je raspoloživo više dionica.

Stroga kontrola Hanfe

Iako su mirovinci, kako kažu, bez prisile donijeli odluku o isplativosti ulaganja u Inu, ipak postoji nagađanje da postoji prešutni sporazum kojim bi Vlada mirovincima udovoljila u sljedećem razdoblju, no ne i kako konkretno. Tek je poznato da se u razgovorima otvorila mogućnost da mirovinci zamjene dionice Ine s državnim obveznicama ili pak za dionice neke druge kompanije koja će ići u IPO. Predstavnici Hanfe će trgovanje Ininim dionicama pratiti i na burzi, a posebno će se pratiti da netko u istom danu ne kupuje i prodaje dionice, odnosno da ne manipulira cijenom.

HEP i Petrokemija dogovaraju dobavu plina mimo Ine?

Večernji list neslužbeno doznaje da su navodno i HEP i kutinska Petrokemija odlučili samostalno pronaći dobavljača plina, odnosno da taj energent kao veliki potrošači neće kupovati preko Ine. Ina, odnosno njezina tvrtka kći Prirodni plin koja je raspisala natječaj za dobavljača plina iz uvoza u iduće tri godine, mogla bi se zbog toga naći u problemima jer se ugovor o dobavi plina veže uz količine.

Naime, prema natječaju, tražilo se milijardu kubika plina za iduće tri godine, a ako HEP i Petrokemija odustaju od kupnje plina preko Ine, onda znači da se potrebna količina plina smanjuje ispod tražene milijarde. Navodno je najbolju ponudu na natječaju dao E.ON, ali ugovor s njim još nije potpisan.

Upućeni nagađaju da je pitanje hoće li E.ON čekati dok se Prirodni plin zbroji budući da taj energent može prodati i ostalim kompanijama.

I HEP-u i Petrokemiji, kao i ostalim velikim industrijskim potrošačima, mogućnost izravne dobave plina od dobavljača otvorila se gradnjom spojnog plinovoda između Hrvatske i Mađarske za koji je Plinacro neki dan dobio uporabne dozvole. Time je otvoren novi dobavni smjer plina, ali i mogućnost jeftinije kupnje tog energenta.