Na Ekonomiji se kupovali semestri i siguran prolaz

Na Međunarodnoj ljetnoj školi polagali su se ispiti koji nisu bili u programu, a prolaznost je bila gotovo stopostotna.

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu nisu se prodavali samo ispiti, već je onaj, tko je imao novca, tijekom održavanja Međunarodne ljetne škole mogao položiti cijeli semestar, piše Večernji list.

Naime, list je u posjedu šokantnog mišljenja Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu koji je proveo analizu Ljetne škole na zahtjev rektora Alekse Bjeliša i koje je najvećim dijelom i utjecalo na to da je Senat sa čak 54 glasa, suprotno očekivanjima, izglasao smjenu dekana tog fakulteta, Darka Tipurića, za čijeg je mandata škola djelovala.

Prema podacima, u akademskoj godini 2008./2009. 291 student oložio je kroz ljetnu školu predmete koji su mu donijeli više od 15 ECTS bodova od ukupno 30 koliko nosi jedan semestar.

Njih osmero steklo je 20 ECTS bodova, dok je dvoje studenata skupilo nevjerojatnih 27 ECTS bodova. Neki su studenti tijekom tri godine postojanja škole 'osvojili' 40 bodova, što je dokaz da je uprava fakulteta osim kršenja Statuta kršila i vlastiti Pravilnik o MLJŠ-u prema kojem jedan student može istodobno upisati najviše dva predmeta, te po kojem se po jednom predmetu može steći najviše 9 ECTS bodova.

Predmeti koji nose 9 ECTS bodova u pravilu se slušaju 250 sati, a u školi su ih studenti mogli slušati samo 120 sati, jer ista traje tri tjedna.

Prolaznost - stopostotna

A većina je položila čak dva takva predmeta koja nose 18 ECTS bodova, a neki su te predmete odslušali ranije, u sklopu redovite nastave pa se može pretpostaviti da je njima 17 dana predavanja bilo dovoljno da uspješno polože ispit u MLJŠ-u. Ipak, neki predmete poput matematike, statistike i sličnog nisu prije odslušali, ali su ih zato bez problema položili u tri tjedna tijekom ljeta.

Prolaznost na ispitima bila je gotovo stopostotna, što znači kako su se ispiti 'legalno' kupovali. Jer, kako objasniti da je prolaznost studenata na ispitima iz statistike, primjerice, na redovitim rokovima lani bila 25,27 posto s prosječnom ocjenom 2,55, dok je tijekom ljetne škole taj predmet uspješno položilo čak 93,33 posto i to s prosječnom ocjenom 3,27.

Voditeljica Katedre za statistiku na Ekonomskom fakultetu, Ksenija Dumičić, o ovome s novinarima nije željela razgovarati, te je molila da je se ne uznemiruje, iako bi ona, kao voditeljica škole, vjerojatno imala što za reći.

Polagani i ispiti kojih nema u programu MLJŠ-a

Izostalo je i objašnjenje kako je moguće da je u Informacijski sustav visokih učilišta upisano da je 37 studenata u MLJŠ-u položilo i Uvod u gospodarsku statistiku, predmet koji se prema planu satnice u MLJŠ-u nije ni izvodio.

Photo Ivan Goldin

'Takvom logikom, kojom se plaćanjem želi nadomjestiti proces prijenosa i provjere znanja, do krajnosti je dovedeno ono nakaradno nastojanje prema kojem se baš svaka ljudska aktivnost može vrednovati kroz tržište te podvrgavati slijepim zakonima ponude i potražnje', zaključak je Odbora za upravljanje kvalitetom, kojeg otkriva Večernji list.

Neki ispiti će biti poništeni, s istragom se tek počelo

Provedena analiza nije znak da je istraga vezana samo uz Ljetnu školu, a to da je ovo samo početak potvrdio je za ovaj dnevni list i Aleksa Bjeliš koji tvrdi kako treba biti oprezan i ne zaključivati prebrzo jer riječ je o osjetljivim pitanjima.

Rektor Sveučilišta kazao je i kako profesori svakako moraju razgovarati o tome jesu li kriteriji snižavani, što će se ubuduće raditi. Mišljenje, koje je sastavio Odbor tek je početni materijal, koji će se nadograđivati iduća tri mjeseca.

Tri mjeseca su naime rok koji je Ministarstvo obrazovanja dalo Sveučilištu da do kraja ispita poslovanje Ljetne škole i pokuša napraviti reviziju 5093 ispita koliko ih je u protekle tri godine položeno kroz MLJŠ.

Pokaže li se da je bilo velikih povreda, tada će, tvrdi Bjeliš biti i poništenja ispita.