Nacionalni plan zapošljavanja: Iz državne uprave na poljanu čuvati ovce

Uzme li se u obzir da smo u tri godine izgubili 160.000 radnih mjesta, da ove godine slijedi daljnje restrukturiranje pojedinih tvrtki, novi stečajevi te najavljeno preseljenje logističkih centara pojedinih međunarodnih korporacija, što su neke već najavile, jasno je da su nova zapošljavanja samo politička obećanja.

Neobično je i to što je Vlada u Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP) za ovu godinu predvidjela 10.000 novih radnih mjesta. Licitacije su počele, a realnost je drukčija. Pa je tako, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny, za otvaranje 40 radnih mjesta u prerađivačkoj industriji potrebno uložiti milijun dolara, a isto toliko za 10 radnih mjesta u građevinskom sektoru.

Problemi u javnom sektoru

S druge strane, Vlada, ova i ona prijašnja, dugo najavljuje smanjenje zaposlenih u javnom sektoru, no u novom PEP-u vidljivo je kako je taj broj prošle godine u odnosu na 2009. povećan, iako je predviđeno smanjenje tog broja do 2013. No, kako neke institucije spominju potrebu novog zapošljavanja, teško je povjerovati u ta obećanja, a zato opet trpi privatni sektor, gdje će se, prema procjenama stručnjaka, ove godini izgubiti 10.000 radnih mjesta.

Ekonomski institut nedavno je objavio da će u proljeće biti 350.000 nezaposlenih osoba, a do kraja godine predviđaju blagi oporavak, ali opet s većom stopom registrirane nezaposlenosti u odnosu na lani, od 18,2 posto. I HNB u svojim prognozama predviđa rast nezaposlenosti u 2011. Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, predviđa oporavak potkraj 2012., a Goran Bakula, ekonomist Hrvatskih nezavisnih sindikata, potkraj ove. Ako se investicije i pokrenu, tvrde stručnjaci, teško je govoriti o novim radnim mjestima, već o očuvanju postojećih, uzme li se u obzir da građevinske tvrtke nemaju posla. Kada smo imali infrastrukturne projekte, imali smo u stvari prikrivenu zaposlenost.

Stručnjaci koji analiziraju zemlje sa sličnim problemima tvrde da će se pitanje nezaposlenosti rješavati desetljećima, a ne u nekoliko godina, još manje u jednoj godini. A to bi onda moglo dovesti do novog problema – povećanog odlaska kvalitetne radne snage izvan granica.

Stranih radnika 5300

Inače, u predstavljenom Nacionalnom programu zapošljavanja predviđa se 450 milijuna iskoristiti za javne radove na ratom oštećenim stambenim objektima, 200 milijuna za razvoj otoka, 170 milijuna za HZZ, 160 milijuna kuna za poticanje malih i srednjih poduzetnika te zadruga i 150 milijuna za zapošljavanje branitelja. Vlada je predložila i da se ove godine ne povećava kvota za primanje stranih radnika, odnosno da se samo produlji sadašnjih 5300 radnih dozvola.

Uz to, premijerka je istaknula kako neki poslodavci muku muče sa nalaženjem radne snage, a čini se kako ovce nitko ne želi čuvati. Tako joj se jedan gospodarstvenik, koji se bavi uzgojem ovaca, žalio kako nije mogao naći ljude koji bi čuvali ovce. Tražio ih je 150, a od 16 ljudi koliko mu se javilo na oglas, za njega je počelo raditi tek njih šest.