Najveća željeznička nesreća u hrvatskoj povijesti

Zagreb još uvijek pamti stravičnu željezničku nesreću u kojoj su 1974. godine na Glavnom kolodvoru poginule 153 osobe.

Iako su po sigurnosti vlakovi odmah na drugom mjestu iza aviona, iako nisu česte, nesreće u kojima sudjeluju vlakovi mogu prouzročiti udese s katastrofalnim posljedicama. Također, u svijetu je posljednjih godina zabilježen porast broja željezničkih nesreća, a važan faktor kod toga je sustavno povećavanje brzine vlakova.

Tako se mnogi stanovnici glavnog grada prisjećaju stravične nesreće koja se dogodila 30. kolovoza 1974. godine na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, koja je cijelu tadašnju državu zavela u crno.

Najveća željeznička nesreća u hrvatskoj povijesti dogodila se kada je ekspresni vlak 'Direkt Orijent' na liniji Atena-Zagreb-Dortmund, brzinom od 103 km/sat, u 22 sata i 40 minuta uletio u splet tračnica i skretnica, a zbog prebrzog ulaska došlo je do sudaranja vagona.

Putnici su većinom bili radnici na povratku iz Njemačke

U vlaku su se uglavnom nalazili 'gastarbajteri' iz Njemačke i njihove obitelji, među kojima i dosta djece. Poginulo je čak 153 ljudi, a 90 ih je ranjeno. Strojovođe su ostale neozlijeđeni, a lokomotiva neoštećena.

Vlak je u 19.45 sati prema Zagrebu krenuo iz Vinkovaca, a njime su upravljali iscrpljeni i neispavani strojovođa Nikola Knežević i njegov pomoćnik Stjepan Varga koji su prije toga radili već puna dva dana.

Kasnija istraga nesreće pokazala je da je vlak na nekoliko mjesta premašio dozvoljenu brzinu za gotovo 70 kilometara pa je tako umjesto dozvoljene brzine pri ulasku na kolodvor od 40 km/h, strojovođa uletio brzinom od 104 kilometra na sat. Prekasno se počelo i kočiti, tako da se vlak 'odlijepio' od pruge i ubrzo postao neprepoznatljiva olupina.

Za unesrećene potrebna bila i sudska identifikacija

Cijeli Zagreb tu noć nije mirno spavao, a intervenirala je i vojska, te gotovo svi liječnici s prebivalištem u Zagrebu. Mnogi putnici su na mjestu poginuli, a o užasu koji ih je zadesio govori i podatak da čak 41 osobe nisu mogle biti identificirane, te su pokopane u zajedničkoj grobnici na Mirogoju.

Nesretni strojovođa je u postupku koji je uslijedio osuđen na 15 godina zatvora, a njegov pomoćnik na 8 godina. Sud je kao olakotnu okolnost uvažio i činjenicu da su bili previše iscrpljeni, te da su gotovo 52 sata proveli za upravljačem vlaka.

Preživjeli putnici tada su pričali kako vlak već sat vremena prije dolaska na Glavni kolodvor, između postaje Ludina i Novoselec nije usporio, te se opasno nagnuo.

Lokomotiva vlaka sada se nalazi u Hrvatskom željezničkom muzeju.