Nakon haške presude popularnost pala svim političarima

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva tri radna dana svibnja pokazuje vrlo zanimljive trendove u hrvatskoj političkoj areni. Doživljaj rada Vlade već tri mjeseca izrazito je loš, potvrđena je i stranačka bipolarnost, ali uz pad potpore objema velikim strankama i izraženiji porast neodlučnih. Zadržana je i dalje stabilna prednost oporbene koalicije stranaka okupljene oko SDP-a u odnosu na sada vladajuću koaliciju. „Nesvrstane“ stranke i nezavisne liste daleko ispod praga i većeg političkog utjecaja (Lesarovi laburisti, oba HSP-a, HSLS i HDSSB).

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu ljestvice političkih stranaka s izraženom prednošću SDP-a, ali i s nešto slabijim rezultatom zabilježenim za obje stranke u odnosu na prošlomjesečno istraživanje. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 29,0% građana/ki Hrvatske. HDZ je na drugom mjestu s izborom od 18,0%. Zanimljivo je da su u posljednjih šest mjeseci obje stranke zabilježile veliki pad potpore (SDP za 3,3 postotnih poena a HDZ za 4,1 postotka).

HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,9%, dok je HSS zadržao svoje četvrto mjesto ali s padom ispod izbornog praga (sada 4,5%). Naredne su se četiri stranke zgusnile oko 3 posto (HSP 3,6%, HSU 3,1%, Laburisti 2,9%, HSLS 2,6%). Sve ostale stranke bilježe slabiju izbornu podršku. I dalje se bilježi vrlo visoki udio neodlučnih birača, a i visoka razina apstinenata (oko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine).

U utvrđivanju preferencija koalicija stranaka i samostalnih lista zabilježen je vrlo zanimljiv trend. Lijeva koalicija bilježi izbor od 39,8% (prema prošlomjesečnih 40,4%), a sada vladajuća 19,9% (prema 21,2% prije mjesec dana). U pola godine lijeva je koalicija izgubila 1,7 postotnih poena, a vladajuća 7,6 postotaka. Istovremeno, u nadmetanju s koalicijama pojedinačne stranačke liste bilježe slične rezultate kao i u preferenciji individualnih stranačkih lista.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,6% izbora najpozitivniji je političar u zemlji (prema prošlomjesečnih 47,1%). Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 13,0% građana/ki (prema prošlomjesečnih 10,4%). Na trećem je mjestu Zoran Milanović s izborom od 5,1% (prošli mjesec 5%). Slijedi premijerka Jadranka Kosor koja je u dva posljednja mjesečna istraživanja najpozitivnija političarka za 4,6% ispitanika/ca. Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (3,7%), Dragutin Lesar (2,9%), Ruža Tomašić (1,1%), Radimir Čačić (1,0%), Andrija Hebrang (0,9%), te Darinko Kosor (0,7%). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 84,7% građana/ki, a negativan za svega 8,9%. Zoran Milanović je pozitivan za 38,9% ispitanika/ca, a Jadranka Kosor za njih 23,7%. Slično je i s negativnim doživljajem gdje je J. Kosor negativna za 64,1% građana/ki, a Z. Milanović za 43,4%.

Haška presuda hrvatskim generalima uvjerljivo je najvažniji događaj mjeseca za 71,1% građana/ki. To je ujedno i najveći izbor neke teme ili događaja od početka istraživanja. Gospodarska kriza u užem smislu najčešća je tema za 15,1% ispitanika/ca, a gospodarske sadržaje „osnažuju“ još dvije ekonomsko-socijalne teme – poskupljenje hrane za 3,3% i i goriva (2,3%). Popis stanovništva je izbor za 3,9% građana/ki. Sve su ostale teme zabilježile znatno rijeđe izbore za događaj mjeseca.

Vlada RH je za svoj rad u ovom mjesečnom istraživanju zabilježila drugu najmanju podršku od početka mjerenja, odnosno od siječnja 2004. godine. Svega 13,7 posto ispitanih podržava rad Vlade, uz tri četvrtine onih koji ne podržavaju njezinu politiku. Niska razina potpotre politici Vlade vidljiva je i iz treće najslabije ocjene njezinoga rada, koja je za 0,2 poena bolja od prošlomjesečne rekordno niske ocjene (sada 1,89 prema prošlomjesečnih 1,87). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a 3,13 (ali je i ona slabija od one prije mjesec dana kad je iznosila 3,17). Birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju vrlo slabu ocjenu (svega 2,0 prema prošlomjesečnih 1,94), te su po ovom kriteriju sličniji biračima opozicijske koalicije. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (HDSSB 1,51; Laburisti 1,52; HNS 1,64; SDP 1,65; IDS 1,67). Ova niska podrška politici Vlade vrlo je velika prepreka normalnom funkcioniranju izvršne vlasti u ovoj godini, odnosno do najavljenih izbora krajem ove ili početkom iduće godine. U zemljama s duljom demokratskom tradicijom, ovakva bi situacija bila sasvim dovoljna za traženje nove izborne legitimacije.

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. I u ovomjesečnom je mjerenjeu Zoran Milanović zabilježio češći izbor. Nakon prošlomjesečnih 45,5% čelnik lijeve koalicije izbor je u 44,6% slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 17,9% (prije mjesec dana 16,3%). Da su oboje loši kandidati smatra 32,7% ispitanika/ca (prema prošlomjesečnih 32,5%). Bit će vrlo zanimljivo dalje pratiti ovo nadmetanje koje je vrlo važno u očekivanoj visokopersonaliziranoj kampanji.