Ne želimo da susjedu krepa krava

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika komentirao je zahtjev za proširenjem pregovora o rezanju regresa i božićnica.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske ustvrdio je u utorak kako svojim zahtjevom da se pregovori o rezanju regresa, božićnica i dara za djecu prošire i na javna poduzeća i tvrtke u pretežnom državnom vlasništvu, ali i na Vladu kao poslodavca, ne traži da susjedu "krepa" krava.

Upravo suprotno, cilj je preuzimanje odgovornosti u vrijeme krize i preraspodjela raspoloživih materijalnih resursa po načelu solidarnosti i uzajamnosti, ističe sindikat u priopćenju.

Pregovori u kojima se polazi od presumpcije da su državne i javne službe uteg oko vrata državnog proračuna i prepreka izlasku iz krize, da su Vlada i uprave državnih tvrtki poduzeli sve što je u njihovoj moći te kako je novac za prava iz kolektivnih ugovora u javnim poduzećima osiguran u tržišnoj utakmici za SDLSN nisu prihvatljivi, dodaje se.

Ne želimo uskratiti prava našim kolegama

Nitko u Hrvatskoj, pa ni zaposleni u javnim poduzećima, nema više prava od ostalih građana na raspolaganje nacionalnim resursima, infrastrukturom i strateškim sirovinama.

Privilegiju rada u tvrtki koja je monopolist ili veliki poslovni subjekt, zato jer njena tržišna pozicija počiva na izdvajanju prošlih i budućih generacija, licemjerno je navoditi kao potvrdu uspješnog tržišnog poslovanja, napominje sindikat dodajući da ni zaposleni u državnim i javnim službama ne mogu poreći relativnu sigurnost svojih plaća i zaposlenja.

- Ne pristajemo pregovarati o novim odricanjima u zamjenu za uskratu prava naših kolega u javnim poduzećima, već pozivamo Vladu, uprave državnih tvrtki i njihove sindikate na dogovor o rješenjima kojima će se postići uštede u poslovanju i oslobađanje dijela sredstava predviđenih za materijalna prava za izlazak iz krize - stoji u priopćenju.

Kuda ide naš novac

Činjenica da radnik u HEP-u, Hrvatskoj pošti, INI-i, Hrvatskim šumama, HAC-u, HŽ-u ili drugoj državnoj tvrtki neće dobiti regres, dar za djecu ili božićnicu sama po sebi ne znači ništa ako se tako ušteđeni novac slije u džepove korumpiranih menadžerskih struktura ili postane pokriće za daljnje neracionalno poslovanje, kažu u SDLSN-u.

Isto tako, gubitak istih prava državnih i javnih službenika malo znači ako ministarstva i ove godine zaključe 16.000 ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga pored navodno prekobrojnih državnih službenika ili se nastavi s praksom davanja druge i treće šanse nikad dokazanim državnim dužnosnicima, dodaje se.

Sredstva bi dugoročno trebala biti povratna

Sindikat državnih službenika stoga traži da rukovodeće strukture u Vladi i javnim poduzećima "na stol" stave najmanje jednaku protuvrijednost ušteda u cijeni poslovanja onoj koja se traži od zaposlenika, te da se eventualni iznos materijalnih prava zaposlenika javnih poduzeća, ako oni i njihovi sindikati na to pristanu, uplati u državni proračun i iskoristi kao poticaj za novo zapošljavanje.

Naglašavaju kako bi sredstva oslobođena uskratom materijalnih prava dugoročno trebala biti povratna jer se nepovratna sredstva nepovratno lako troše.

- Ovime bi Vlada na vlastitom primjeru pokazala kako se rješenja za izlazak iz krize ne traže samo u tuđem dvorištu, a što predsjednica Vlade Jadranka Kosor zamjera drugima - zaključuje se.