Neobična grčka vina konkuriraju susjedima

Grčka su vina u pohodu na europsko tržište, imaju sve uvjete da ga pokore, ali i brojne probleme na putu.

U suncem okupanim vinogradima kod Argostolia, gdje je kapetan Corelli udvarao svojoj ljubavi Pelagiji, potomci talijanskog vojnika proživljavaju svoju ljubavnu priču s grčkim vinima.

Kada uživatelji pomisle na grčko vino, prisjete se ''trnca retsine'', jeftinog bijelog vina aromatiziranog smolom bora koje se poslužuje generacijama turista. Grčka ipak ima dužu vinarsku tradiciju nego većina njenih slavnih europskih susjeda.

Vinograd

Vina iz Kelafonije, zelenog otoka svjetlucavih voda Jonskog mora, bila su nekoć cijenjena na čitavom Mediteranu. No, rat i siromaštvo doveli su grčko vinarstvo na koljena.

Sada je mali vinograd Gentilini, koji vodi daleki rođak venecijanskog zapovjednika iz 16. stoljeća, dio nove generacije vinara koji koriste jedinstvene lokalne sorte grožđa kako bi stavili starine zemlje natrag na kartu.

- Drugi ljudi mogu raditi ''chardonnay''. Mi želimo uzeti grčko grožđe i isprobati nešto novo - rekao je voditelj Petros Markantonatos.

Sa samo 10 hektara vinograda, Gentilini se ponosi rukotvorinama svojih vina.

Vinograd je iskorijenio posljednje loze ''chardonnaya'' i ''sauvignona'' prošle godine, zamjenjujući ih mjesnim kelafonijskim ''robola'' grožđem za svježa bijela vina s cvjetnim i citrusnim tonovima. Njegova crna vina, napravljena uglavnom od lokalnog ''mavrodapne'' i ''agiorgitko'' grožđa, punog su okusa, čokoladna i začinjena.

- Ovo nisu tetkasta vina! - kaže Petrosova žena Marianna Cosmetatos, čiji je otac osnovao Gentilini 1982. godine 

- Mi se borimo protiv lošeg vina, onog koje bi htjelo biti u vinarijama i trgovinama koje se razbacuju novcem, a ne kvalitetom - naglasila je.

Predanost Dionizu

Vinogradarstvo je ovdje stiglo 4000 godina prije Krista sa srednjeg istoka, a pomorski Grci proširili su kult vina boga Dioniza širom Mediterana. Vinarstvo je ipak iščezlo kada je većina Grčke postala zapostavljena provincija Osmanlijskog Carstva.

Dok su se aristokratski uzgajivači loze u Francuskoj i Italiji natjecali za prestiž, ovdašnji su vinogradi ostali mali i vođeni zemljoradnicima tijekom više od stoljeća ratova nakon nezavisnosti 1832. godine.

Stvari su se počele popravljati 1960-ih kada je rastuće blagostanje dozvolilo ljudima da troše više na vina, a 80-e su vidjele nastanak nove generacije malih proizvođača. Grčki vinari svejedno znaju da moraju mnogo toga nadoknaditi.

- Ako riječ 'Grčka' ne bude prihvaćena, biti će vrlo teško postići prihvaćanje Gentilinija - kaže Marianna.

U počecima vinograda školarka Marianna morala je donositi kvasac za fermentaciju u svom kovčegu iz Engleske kada bi se vraćala za praznike. Ovih dana Gentilini je lice pretapajućih grčkih sorti grožđa za stvaranje novih vina.

- Mi ne zarađujemo novac radeći vino, ali se zabavljamo pokušavajući! - šali se Marianna, grleći svoju dvogodišnju kćer.

Photo javno100

U usporedbi s europskim teškašima, Francuskom i Italijom, Grčka proizvodnja ostaje neznatna. Njezina je proizvodnja skliznula na 3,5 milijuna hektolitara prošle godine, manje od 2 posto čitave Europe.

To je u kontrastu s drugim oživljenim europskim proizvođačima. Nakon godina uspješnog marketinga, Španjolska je povećala izvoz za 12 posto 2007. godine i nagoviješta se da će uskoro istisnuti Francusku kao gornjeg svjetskog proizvođača s više od 50 milijuna hektolitara.

Litsa Kourenta, vodeća u Ministarstvu vina i poljoprivrede, kaže da grčka vlada ima trostruku strategiju za njegovanje industrije. Prvo, na

Photo javno100

temelju sheme za poboljšanje kvalitete vina Europske unije, farmerima se plaća iskorjenjivanje starih i zaraženih loza.

Drugo, subvencionira se gospodarenje zalihama preostalih loza te konačno, promoviranje izvoza grčkih vina kroz marketinške kampanje.

- Problem je što grčka vina nisu jeftina jer je proizvodnja tako rascjepkana. Talijanska su vina daleko jeftinija. Srednje skupa grčka vina izvrsne su vrijednosti, ali još nemaju dobar ugled - kaže Constantine Lazarakis, autorica ''Vina Grčke''.

Njemačka ostaje najvažnija destinacija grčkih izvoznika, ali osvajaju i nova tržišta kao što su Velika Britanija, SAD i Rusija, s njihovim rastućim srednjim klasama.

- Grčko vino dobiva bolje ime sa stručnjacima, ali to još nije dovoljno za iskupljenje kod potrošača zbog lošeg dojma - kaže Lazarakis te dodaje da petina od 600 grčkih vinarija radi vina vrhunske kvalitete.

- Ključno je mijenjanje iskustva vina kod posjetitelja Grčke - govori Lazarakis te predlaže da industrija cilja na 15 milijuna turista koji posjete zemlju svake godine.

Heraklovi zadaci

U dolini Nemea u srcu Peloponeza, gdje je Heraklo ispunio prvi od svojih 12 zadataka, leži najveća grčka riznica loze, dom ''agiorgitiko'' grožđa.

Photo javno100

Ležeći na 600 metara nadmorske visine, gospodarstvo Helios proizvodi vina koja su kisela i s niskim postotkom alkohola, oko 11 posto, zbog svog visokog položaja.

- Ljudi ostanu iznenađeni kada kušaju naša vina jer očekuju vruća narodna vina i ne dobiju ih - kaže Anne Kokotos, koja je sa svojim mužem prije osam godina osnovala Helios.

''Agiorgitiko'' je imenovan po zaštitniku Nemee Svetom Jurju. To je raznolik tip grožđa, a koristi se za svježa crna vina, ali i za vina za starenje, kao što su ona vinograda ukrašenih etiketom Grand Reserve. Dio nove vrste grčkih vrhunskih vina ima okus višnje, meke tanine, a prodaje se za 25 eura po boci.

Smrtonosni divlji požari koji su uništili Peloponez prošlo ljeto ostavili su miris dima na nekim grožđima, što ih je učinilo neprikladnim za vina. Osim te činjenice, uvjeti su bili izvrsni.

- Prošle je godine vino bilo vrlo dobro, a ove godine trebalo bi biti još bolje. Imamo savršene uvjete za vinarstvo - govori Kokotos pregledavajući redove loza koji se protežu sve do Korintskog zaljeva.