Nestali s političke scene u zadnjih šest mjeseci

Neki su otišli, pa pokušali izvršiti puč, neki su mislili kako će postati predsjednikom RH... Bilo kako bilo, kao da su `u zemlju propali`.

Unatrag šest mjeseci hvatska politička scena pretrpila je priličan broj udaraca, koji je rezultirao brojnim odlascima s visokopozicioniranih funkcija.

Ivo Sanader je stao pred medije prvog dana sedmog mjeseca 2009. godine kako bi kazao da je podnio ostavku na mjesto hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a. Šokantnu vijest je objavio na izvanrednoj sjednici, nakon čega se pokrenula lavina glasina o potencijalnim uzrocima takve odluke. On sam je, pak, samo rekao kako je već dugo u politici te odbacio svaku glasinu o svojoj bolesti. Na čelu Vlade, pa tako i stranke, naslijedila ga je Jadranka Kosor.

Sanader je tad kazao kako je imao ''čast i povlasticu biti prisutan prilikom stvaranja hrvatske države''. Dodao je i kako je ''svoje odradio te je vrijeme za druge da se pokažu''. Iako je govorio kako nema govora o bolesti, ubrzo je završio u bolnici zbog upale pluća. Neko vrijeme je dosita izbivao iz politike, kako bi se krajem 2009. godine na 'velika zvona' vratio 'ispratiti Mesića s Pantovčaka' svim mogućim trzavicama među dvojcem.

Odlazak dotadašnjeg premijera i predsjednika Vlade, javnost nije dočekala s lijepim riječima, već je većina njih spomenuto okarakterizirala kao najobičniji bijeg, a, tad već bivšeg, premijera – kukavicom. U javnosti ga gotovo uopće nije bilo. Do siječnja 2010. godine kad je pokušao preuzeti vlast u HDZ-u. To je, kako je već i poznato, onemogućeno, neki njegovi pristaše kažnjeni, a otad jedino istupa u svrhu demantija ili najave tužbe pojedinom mediju zbag neslaganja u percepciji određenih situacija i izjava.

Primorac pucao na previsko?

Dragan Primorac u Karlovcu Photo Izborni stožer Dragana Primorca

Uskoro je Sanaderov potez na jednak način popratio i Dragan Primorac, davši ostavku na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i športa te kazavši da time daje potporu Ivi Sanaderu. Potporu je zaboravio tijekom predsjedničke kampanje te učestalo o Sanaderu govorio u negativnom kontekstu.

Što je pak s Primorcem? Naime, nakon što se kandidirao za predsjednika Republike Hrvatske te potom izgubio u utrci, nigdje ga nema 'za vidjet i čut'.

Iz stranke je izašao, započeo neslužbeno 'kampanjiranje' te nakon što je predao 35 tisuća potpisa DIP-u, mogao je i službeno započeti svoju kampanju tijekom koje je pucao od samopouzdanja. Tako je postao posljednji, po datumu objave, među kandidatima. Navodio je kako ga je Sanader razočarao jer su ga sam bivši predsjednik Vlade i njegovi istomišljenici nagovorili obećanjima kako će nakon izbora na scenu stupiti novi ljudi i novi programi, da će Hrvatska ući u EU, a on biti jedan od lidera u razvoju Hrvatske. Smatra da su ga izigrali i iznevjerili, pa je otišao iz stranke. Sam kaže kako je ''shvatio da su to bila lažna obećanja''.

Također, napominjao je kako je Andrija Hebrang u priličnoj gabuli jer se on kandidirao, s obzirom kako će mu preoteti nebrojene glasove. Hebrang je ipak bolje stajao na ljestvici nakon objave rezulatata. U konačnici je, nakon što je postalo jasno kako na ovim izborima nema šanse, uskoro se doznalo i kako će on i njegove pristaše na proljeće pokrenuti novu političku stranku koja, citiramo, neće biti ni lijeva ni desna.

Razlog tome, saznali smo, jest nezadovoljstvo Primorca i pristaša strankama na vlasti, odnosno HDZ-om i najjačom oporbenom strankom, SDP-om. Upravo je zbog toga znakovita Primorčeva izjava kako se vrlo brzo kreće ka novoj Hrvatskoj. Tom je izjavom, pretpostavljamo, Dragan Primorac ipak dao naslutiti kako je već odlučio krenuti sa novom strankom, iako je nešto ranije kazao kako o tome još uvijek razmišlja. No, otad 'kao da je u zamlju propao'.

Pravašima vladao 16 godina, da bi zatražili njegov odlazak

Nisu Sander i Primorac, jedini koji su pomalo nestali sa scene u zadnje vrijeme. Bivši predsjednik HSP-a, Anto Đapić, poznat po brojnim istupima u medijima, također je 'ispario' sa svjetala pozornice javnog života.

Više istaknutih HSP-ovaca pozvalo je sredinom srpnja predsjednika stranke Antu Đapića da ode s te dužnosti te zatražilo da se sazove izvanredni sabor. Bivša saborska zastupnica Ruža Tomašić poručila je, pak, Đapiću da pogleda što je Sanader učinio i krene njegovim stopama.

Sedmi opći sabor HSP-a je početkom studenog 2009. godine za novog predsjednika stranke izabrao Daniela Srba koji je na čelu HSP-a, nakon 16 godina, zamijenio Antu Đapića. Srb je dobio podršku 670 od 1106 važećih glasova izaslanika, njegov protukandidat Tomislav Vlajnić dobio je 226, a Pejo Trgovčević 210 glasova. Novoimenovani predsjednik pravašima je poručio da je spreman preuzeti teret vođenja stranke, a dosadašnjem predsjedniku Đapiću zahvalio je na svemu što je učinio za HSP, trpeći brojna podmetanja.

HSP-ov Sabor prihvatio je i izmjene stranačkog Statuta kojima je, među ostalim, omogućeno imenovanje Ante Đapića počasnim predsjednikom s pravom glasa u središnjim stranačkim tijelima. Odlazeći s čela stranke, Đapić je rekao da je nakon dugog promišljanja donio racionalnu odluku, procijenivši da će njegov odlazak donijeti novi vjetar u leđa stranci. Pravašima je priznao da je počinio niz pogrešaka u izboru kadra, ali i ustvrdio da u proteklih 16 godina ni jednom nije okrenuo leđa pravaškim načelima i nacionalnim interesima.

Radimir Čačić se povukao u osamu doma

Nakon što je zamijenjen na čelu stranke, Đapić gotovo da nije uopće istupio u medijima. Nakon 16 godina vladavine na čelu pravaša.

Još su neki pojedinci nestali s naslovnica, barem u karijernom smilslu. Damir Polančec i Radimir Čačić bili su svakodnevni gosti većine medija u RH. No, u tome ih je spriječila sumnja u počinjenje kaznenog djela te kaznano djelo izazivanja prometne nesreće sa smrtnim stradavanjima. Što se Radimira Čačića tiče, jednostavno nije moguće veselo se smješkati kad vam spočitavaju smrt dvoje ljudi. Do prošlog petka su njegovi jedini istupi bili oni putem PR agencije, vezani uz prometnu nesreću u Mađarskoj. Tog petka je po prvi put u mjesec dana stao pred medije i progovorio.

Damir Polančec je, pak, završio u priči oko Podravke koja još ne jenjava. dapače, novi detalji koju bi mu možda mogli i otežati situaciju, isplivaju svakog dana. Predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak, bivši predsjednik Uprave Darko Marinac, i članovi Uprave Saša Romac i Josip Pavlović te predsjednik Uprave Fime Milan Horvat privedeni su u listopadu u prostorije USKOK-a u Gajevoj ulici u Zagrebu, pod sumnjom da su novcem kompanije za sebe kupovali dionice Podravke kako bi preuzeli kompaniju.

Izgubio vrh gospodarskog sektora

Za aferu se doznalo kada je koprivnička kompanija uplatila splitskoj tvrtki SMS, čiji je račun bio samo posrednik do varaždinske tvtke Fima, koja je kupovala dionice za Podravkine menadžere. Plan čelnih ljudi koprivničke kompanije bio je prisvojiti 25 posto dionica. DORH, USKOK, Hafa i Ured za sprečavanje pranja novca te druge institucije u rujnu su intenzivno istraživali informacije o kreditu od 65 milijuna kuna koje je koprivnička tvrtka dala SMS-u, tvrtki Srđana Mladinića. Nakon toga su krenuli u uhićenja. Kad su istražitelji ušli u Podravku, otkrili su niz drugih nepravilnosti.

Photo Screenshot-Infopunkt

Tadašnji ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec, prijašnji 'zlatni dečko' Podravke opetovano je govorio kako poznaje navedene osobe, da su mu prijatelji te kako želi vjerovati u njihovi nevinost. Prozivanja njega, bilo od strane javnosti, bilo od kolega iz političke sfere, smatrao je podmetanjima.

Na izvanredno sazvanoj konferenciji za medije, Polančec je dao ostavku. Tad je javnost šokirao izjavom kako ''kredit SMS-u nije dao bez podrške visoke politike, a ta visoka politika nije ni Polančec, ni bivši premijer Ivo Sanader, nego predsjednik Stipe Mesić''. Objašnjavao je i kako ''nije kriv za ništa, osim za to što nije stavio sve dionice Podravke u imovinsku karticu, koje, tvrdi, nikada nije kupovao iz osobnih interesa''. Ipak, do današnjeg dana, nove informnacije koje bi ga možda mogle teretiti, isplivale su na površinu. Neke od njih spominju i ime bivšeg premijera Sanadera.

I tako su kratkom vremenskom periodu s političke scene nestala eminentna imena s još eminentnijih dužnosti. Predsjednik Vlade, predsjednik HDZ-a, ministar znanosti, obrazovanja i športa, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, predsjednik HSP-a te predsjednik HNS-a (ostao na čelu stranke, no povukao se iz javnih nastupanja) samo su neke od važnih funkcija s kojih se 'nestalo'. Uzevši u obzir kako je riječ o vremenskom periodu unatrag samo pola godine, Hrvatska je doista prilično 'izgubila'.