Novi umirovljenici ruše ekonomski sustav

Čak i da ekonomija procvjeta svaki drugi umirovljenik bit će na rubu gladi tvrde stručnjaci.

Tri od pet Amerikanaca rođenih u razdoblju od 1946. do 1964. godine, koje se označava kao baby boom razdoblje i u hrvatskim i u svjetskim okvirima, naći će se na rubu gladi kada odu u mirovinu.

Gladni i žedni

Nakon što je u slomu američke burze izgubljeno 40 posto štednje iz američkih mirovinskih fondova, tamošnje se vlasti sve više pribojavaju novog udara na ekonomiju i potrošnju koji će se dogoditi u idućem desetljeću kada u mirovinu prispije 36 milijuna baby boomera, te još 45 milijuna njih desetljeće kasnije.

Pozivajući se na izjavu Jacka Van Derheija, direktora jednog američkog instituta, The Wall Street Journal piše da uza sadašnje prinose na američkim financijskim tržištima (2,4 posto na obveznice i 6 posto na dionice), oko 60 posto Amerikanaca u dobi od 56 do 62 godine neće imati dovoljno novca za osnovne životne potrebe kada dođu u mirovinu.

Izgubljena generacija

Čak i kada bi se tržište značajnije oporavilo i donosilo 9 posto godišnjeg prinosa na dionice i više od 6 posto na obveznice, stanje ne bi bilo bitno bolje. Udio ranjive umirovljeničke populacije pao bi tek na 47 posto.

Prije nego što se dogodila kriza, ljudi koji su premalo štedjeli za starost egzistenciju su spašavali duljim zadržavanjem u radnom odnosu, ali uz rastuću nezaposlenost stariji sve teže dolaze do posla.

Do sredine 2008. godine čak 16,3 posto Amerikanaca starijih od 65 godina radilo je i nakon 65. godine, no tada se taj broj smanjuje.

Hrvatska vlada tek sada namjerava stimulirati zadržavanje starijih u radnom odnosu povećanjem mirovina, no usprkos tome još uvijek su pritisci na umirovljenje jako visoki.

Hrvati možda nisu izgubili milijarde na burzama kao Amerikanci, ali ni njihova staračka budućnost nije blistava. Državne financije sve se teže nose sa mirovinskim izdacima, koji iznose 11 posto BDP-a, a u bliskoj budućnosti bit će još gore.

Photo javno100

Sto tisuća rođenih

Pedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj se rađalo između 100 i 120 tisuća djece godišnje, koja ostvaruju uvjete za mirovine, što će stvoriti još veće obveze i nepovoljnije omjere.

Hrvatska već sada ima najveći udio uzdržavanog stanovništva, a istraživanje demografa Jakova Gela, Anđelka Akrapa i Ivana Čipina o značajkama demografskog razvoja Hrvatske u 20. stoljeću pokazuje da ćemo već 2020. imati 250 tisuća mladih do 19 godina manje nego što smo imali potkraj 20 stoljeća. Sve manje mladih morat će skrbiti za starost sve starije populacije, pa je iluzija da će mirovine zadržati sadašnji 40-postotni udio u plaćama.

Smanjenje umirovljeničkih prihoda loše je i za ekonomiju koja rast temelji na potrošnji. Amerikanci tvrde da njihovi umirovljenici sada troše 12 posto manje nego što su trošili prije desetak godina. Jedini izdatak koji se povećava je onaj za zdravlje i zdravstveno osiguranje, dok svi drugi troškovi padaju.