TEKST: Daniela Vujica
FOTO: Arhiv
Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje Pogledaj dalje

12. RUJNA 2010. 23:04h

Novi Zakon o socijalnoj skrbi: Procjena imovine uvjet za socijalnu pomoć

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Socijalna mirovina za sve starije od 70 godina bez prihoda u iznosu od 800 do 900 kuna, povećanje osnovice za socijalnu pomoć sa 500 na 700 kuna, uvođenje imovinskog cenzusa za socijalna davanja, ublažavanje kriterija za stjecanje statusa roditelja njegovatelja i proširenje spektra usluga koje će nuditi ustanove u sklopu deinstitucionalizacije glavne su novosti koje bi, prema mišljenju radne skupine, trebale biti uglavljene u novi Zakon o socijalnoj skrbi.

Zakon, koji je osnova za reformu socijalne skrbi, trebao je biti dovršen još krajem prošle godine, zatim je prolongiran za lipanj, ali se još ne zna kad će biti poslan u proceduru. Prema reformi socijale i nacrtu novog zakona, glavna je novost što će djelatnost socijalne skrbi, umjesto državnog proračuna, financirati lokalne uprave, županije i gradovi. Za one slabijeg imovinskog stanja sredstva će donirati država iz posebnog Fonda za izravnanja, piše Jutarnji list.

Velike se novosti predviđaju u novčanim naknadama. Osnovica, koja iznosi 500 kuna te odgovara stalnoj pomoći za samca, trebala bi se povećati na 700 kuna. Uz to, trebala bi biti vezana uz relativnu liniju siromaštva ili proračunsku osnovicu, kako se ne bi ponovno dogodilo da godinama bude fiksna i nepodložna rastu troškova života.

Povećanje naknada za najsiromašnije

Time bi se povećale naknade za najsiromašnije, što već niz godina od nas traži i Vijeće Europe i Svjetska banka. Naime, naša su izdvajanja za socijalu velika, ali dio koji se odnosi na najsiromašnije je ispod minimuma siromaštva.

Zakon, koji je osnova za reformu socijalne skrbi, trebao je biti dovršen još krajem prošle godine, zatim je prolongiran za lipanj, ali se još ne zna kad će biti poslan u proceduru. Prema reformi socijale i nacrtu novog zakona, glavna je novost što će djelatnost socijalne skrbi, umjesto državnog proračuna, financirati lokalne uprave, županije i gradovi. Za one slabijeg imovinskog stanja sredstva će donirati država iz posebnog Fonda za izravnanja
No, prvi će se put jasno propisati tko može, a tko ne može primiti pomoć. Sada se predlaže pregled imovine, i to na način da socijalnu pomoć ne može primiti osoba čija imovina iznosi više od 60 minimalnih plaća.

U imovinu ne bi spadao osnovni životni prostor, odnosno objekat do 35 kvadrata za samca te po 10 kvadrata za svakog drugog člana. Od cenzusa bi se odbio automobil u vrijednosti do 20 osnovica, odnosno 14.000 kuna ili vozilo bez obzira na vrijednost ako se koristi za prijevoz invalida ili ga koristi obitelj s više od troje djece.

Osoba koja ima vredniju imovinu, a nema prihoda niti načina da se riješi imovine u datom trenutku, mogla bi dobiti socijalnu pomoć na zajam, najdulje do dvije godine. Zajmoprimac je dužan vratiti dobiveno čim uspije, primjerice, prodati stan, a u suprotnom zajmodavac se upisuje kao vlasnik imovine.

Pomoć za uzdržavanje, koju kolokvijalno nazivamo socijalnom pomoći, u budućnosti ne bi mogle primati radno sposobne osobe. U Hrvatskoj socijalnu pomoć prima 99.571 osoba. Odbiju li se od tog broja djeca (32.862) i umirovljenici (1385), 78 posto korisnika trenutno su radno sposobni.

Novi zakon prvi put uvodi i pojam beskućnika te izričito navodi da će se sva prava koja se odnose na obitelj odnositi i na istospolnu zajednicu.