Novi zakon o umjetnoj oplodnji i niže cijene tog postupka dovest će strance

Novi Zakon o izvantjelesnoj oplodnji, koji će uz zamrzavanje jajnih stanica dopustiti i zamrzavanje zametaka, te oplodnju više od tri jajne stanice, po riječima ministra zdravlja prof. Rajka Ostojića u saborsku će proceduru koncem veljače. Iako sam Ostojić ističe da se novi zakon donosi kako bi se poštovali principi optimalnog liječenja i prava pojedinca na odabir metode liječenja, te da nije razmišljao o mogućim ekonomskim koristima, struka poručuje da će liberalizacija zakona otvoriti vrata europskim parovima da neplodnost liječe u Hrvatskoj.

Novac u drugom planu

– Nisam razmišljao o ekonomskim benefitima, a zakon je tu isključivo da bi se Hrvatima osigurali najbolji uvjeti liječenja, pa ne znam hoće li liberalizacija i niže cijene postupka privući strance – priznao je ministar Ostojić. Dodao je i da će o tim benefitima razmišljati tek pošto zakon bude donesen.

– Iako je u planu, u suradnji s HZZO-om, uskoro revidirati cijene postupaka prema DTS-u, tendencija novog zakona nije bila da privlači strance – istaknuo je i dodao da cijene nakon revidiranja sigurno neće biti niže od postojećih.

Za razliku od ministra zdravlja struka pozdravlja liberalizaciju jer, poručuju, on će Hrvatskoj donijeti i ekonomske benefite.

– Prema odredbama novog zakona konačno će se regulirati i mogućnost donacije jajnih stanica i spermija, pa u tom dijelu Hrvatska strancima može ponuditi ono što većina drugih zemalja nema, a to su donori – istaknuo je prof. Velimir Šimunić iz Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj.

Riječ je, naime, o tome da zapadne zemlje, posebno skandinavske, na snazi imaju zakon koji omogućuje djetetu da nakon osamnaeste godine dozna ime donora spolne stanice.

– Iako su te zemlje zakonski zaštitile svoje donore od “ekonomskih” posljedica “neželjenog majčinstva ili očinstva”, malo se ljudi odlučuje na takav korak zbog neugodnosti koje bi kasnije mogli doživjeti – objasnio je prof. Šimunić i dodao da nepostojanje takve regulative Hrvatskoj daje šansu da uslugu ponudi strancima kao što su to učinile Španjolska i Češka.

A odluku o liječenju u Hrvatskoj strancima će olakšati i cijena postupka koja je i pet puta niža od zapadnoeuropskih.

Profitirat će i pacijenti

– Postupak u Europi stoji od 4 do 7 tisuća eura, dok se u nas može obaviti za 1500 – objasnio je prof. Šimunić.

No, bez obzira na uvjete koje svojim pacijentima nude, sve zemlje u prosjeku imaju oko 10 posto parova koji se odlučuju na liječenje u inozemstvu.

– U 2010. godini Hrvatska je obavila 5000 postupaka od kojih 7 posto otpada na strance – kaže liječnik.

Treba, nastavlja, reći da je među strancima koji su se odlučili za liječenje u nas bilo najviše parova s prostora bivše Jugoslavije.

– Bilo je i nešto Slovenaca koji su došli jer se kod njih na postupak čeka godinu dana – istakao je i dodao da se nada da će nakon donošenja Zakona više stranaca doći u Hrvatsku. – Slovenija to ima lijepo uređeno i to tako da se postupci za strance u bolnicama rade popodne – otkrio je prof. Šimunić. Novac dobiju bolnice, a onda i centri izvantjelesne oplodnje jer se novac ulaže u nabavu opreme. – Inzistirat ću na tome jer najveću korist od ulaganja u razvoj metode i opremu u konačnici imaju pacijenti – poručio je liječnik.

Hrvatska nema osnove za razvoj medicinskog turizma

– Hrvatska nema razvijenu ni običnu zdravstvenu infrastrukturu na zadovoljavajućoj razini, kakvu, recimo, ima Austrija, a kamo li kapacitete za medicinski turizam.

Tamo su turistima posvuda na dohvat ruke male bolnice, primjerice, s rendgenom i traumatolog za slučaj kakve nezgode i slično – ocjenjuje Miljenko Bura, predsjednik Udruge za razvoj medicinskog turizma.

– Dakle, nismo ni u osnovi na željenoj razini, a kad svemu dodamo činjenicu da se nismo ni opredijelili koje oblike specifičnog turizma želimo razvijati i promovirati, onda je jasno da smo prilično daleko od toga da gradimo i izgradimo brend Hrvatske kao vrhunskog odredišta za medicinski turizam – poručio je Bura. U svjetlu toga, ulazak u Europsku uniju sam nam po sebi neće ništa novo i bolje donijeti – jasan je M. Bura. (rak)

Najčešći zahvati zbog kojih stranci dolaze u Hrvatsku

Znatno jeftiniji 
implantati

Estetska operacija povećanja grudi, kojoj se najčešće podvrgavaju strankinje, koje čine oko 30 posto svih pacijentica domaćih estetskih kirurga, u nas je gotovo dvostruko jeftinija nego u EU.

Dentalni turizam hit je već godinama

Talijani, Slovenci, a sve češće i Britanci dolaze kod domaćih stomatologa na razne zubne korekcije. Jeftinije su sve usluge, od izbjeljivanja zubi do ugradnje implantata. Ortodontima posao cvjeta.

Pomlađivanje među najjeftinijima

Složeni zahvati poput faceliftinga i zatezanja vjeđa sve su češći razlog zbog kojeg stranci hrle u Hrvatsku. Preporuke se šire usmeno, ali i oglašavanjem, a mamac je i povoljna cijena.

Po vitko tijelo 
u Hrvatsku

Liposukcija te korekcija grudi (smanjenje) u muškaraca i žena sve su traženiji zahvati. Na strance u tim zahvatim otpada oko 20 posto svih pacijenata. “Plastičari” svake godine bilježe rast.

Estetska korekcija nosa i ušiju

Operacije nosa i ušiju među najčešćim su estetskim zahvatima, a naši liječnici čak su specijalizirani i za korekciju afroameričkih noseva. Svake godine sve je više stranaca na operacijama.