Obilježavanje međunarodnog Dana zaštite ozonskog sloja

'Zaštita ozonskog sloja: najbolje upravljanje i pridržavanje propisa' ovogodišnji je slogan pod kojim se i ove godine obilježava međunarodni dan zaštite ozonskog sloja 16. rujna. Odlukom Ujedinjenih naroda od 19. prosinca 1994. godine, a s ciljem naglašavanja važnosti provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, 16. rujan je proglašen međunarodnim Danom zaštite ozonskog sloja.

Ove se godine obilježava 23. godišnjica Montrealskog protokola, najuspješnijeg međunarodnog sporazuma u zaštiti okoliša koji su ratificirale sve zemlje svijeta. Danas Montrealski protokol broji 196 zemalja članica, od čega su 146 zemlje koje imaju nisku potrošnju tvari koje oštećuju ozonski sloj, i obuhvaćene su člankom 5. Protokola, te imaju dulji period za ukidanje potrošnje ovih tvari u odnosu na zemlje s povećanom potrošnjom. Republika Hrvatska spada u ovu skupinu. Diljem svijeta podsjeća se na čvrstu obvezu zemalja članica Monteralskog protokola o poduzimanju mjera za ukidanjem potrošnje ozonu štetnih tvari. Montrealski protokol ja sjajan primjer uspješne međunarodne suradnje i partnerstva razvijenih i država u razvoju u zaštiti globalnih ciljeva, stoji u priopćenju.

Provedbom Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj postignuto je značajno globalno smanjenje emisija ovih tvari u zrak te smanjenje učinka globalnog zatopljenja i promjene klime. Do kraja 2009. godine, Montrealski protokol je doprinio smanjenju više od 98% tvari koje oštećuju ozonski sloj. Ukinuta je proizvodnja i potrošnja klorofluorougljika (CFC) koji su korišteni najviše u rashladnim i klimatizacijskim uređajima, halona za protupožarne sustave i aparate, ugljiktetraklorida koji se koristio u laboratorijima i drugih potpuno halogeniranih CFC-a. Bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog sloja bilo bi 10 puta veće nego što je danas što bi izazvalo dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš.

Photo Wikipedia

Do danas je Izvršni odbor Multilateralnog fonda Montrealskog protokola zemljama iz članka 5. Protokola odobrio 6 000 projekata za ukidanje potrošnje 258 574 tona tvari koje oštećuju ozonski sloj i 195 013 tona za ukidanje proizvodnje tvari koje oštećuju ozonski sloj. Za navedene projekte odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde američkih dolara. Postignuto je znatno smanjenje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj u zemljama iz članka 5. Montrealskog protokola nakon provedbe ovih projekata. Od 1. siječnja 2010. godine potpuno je zabranjena uporaba CFC-a, halona i ugljiktetraklorida osim za posebne namjene.

Potrebno je naglasiti da se provedbom Montrealskog protokola doprinosi zaštiti ozonskog sloja ali ujedno se utječe i na smanjenje globalnog zatopljenja jer su većina tvari koje oštećuju ozonski sloj ujedno i staklenički plinovi.

No ipak, kako se radi o postojanim tvarima čije smanjenje koncentracija u stratosferi sporo opada (nekim tvarima je životni vijek i do 100 godina) stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja tek sredinom ovog stoljeća. Najveće oštećenje ozonskog sloja od kad postoje mjerenja zabilježeno je u periodu od 21. – 30. rujna 2006. godine iznad Antarktika.

Republika Hrvatska stranka je Montrealskog protokola, te je prihvatila sve izmjene i dopune Protokola, a za provedbu ovog međunarodnog sporazuma nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koje provodi niz aktivnosti vezanih uz zaštitu ozonskog sloja: od izrade i provedbe propisa, provedbe projekata kojima se hrvatsko gospodarstvo prilagođava novim tehnologijama i tvarima ne štetnima za ozonski sloj, sve do suradnje s javnošću. Do danas je temeljem Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj odobreno petnaest projekata od kojih je 9 uspješno završeno. Tim projektima je do sada ukinuta potrošnja klorofluorougljika (CFC), halona, ugljiktetraklorida i metil bromida koji se u Hrvatskoj koristio u proizvodnji presadnica duhana. U tijeku je provedba projekta za ubrzano ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika (HCFC-a), čije ukidanje je planirano do kraja 2015. godine, 24 godine prije roka određenog Montrealskim protokolom.

Uspostavljeni su Centri za prikupljanje, obnavljanje i oporabu kontroliranih i zamjenskih radnih tvari u Dugopolju, Zagrebu i Rijeci. Vezano za zbrinjavanje halona iz protupožarnih sustava i aparata uspostavljena je banka halona u Varaždinu. Za zbrinjavanje starih rashladnih i klimatizacijskih uređaja uspostavljen je sustav za prikupljanje te građani pozivom na besplatni broj telefona (0800 444 110) mogu naručiti besplatan odvoz od ovlaštenog skupljača na cijelom području Republike Hrvatske.