Od Maestra do Spicea: Tko ´pada´ slijedeći?

Afera kao da nikad nije bilo više: Spice, kamioni, HŽ, HAC, Daimler, Bankomat, Đakovština... Tko će biti slijedeći ´s prstom u pekmezu´?

Nikad više afera nije potresalo Hrvatsku. U samo nekoliko mjeseci doznali smo za malverzacije u Podravki, Hrvatskoj poštanskoj banci, Hrvatskim željeznicama, Hrvatskim autocestama i brojnim drugim državnim poduzećima.

Osim brojnih menadžera, u zlouporabe položaja i ovlasti ogrezli su i ministri, ali i sveučilišni profesori. Donosimo vam kratak pregled svih afera koje su osvanule na naslovnicama svih medija.

Afera Spice: Pali čelnici Podravke, a na koncu i bivši ministar

Predsjednik Uprave Podravke Zdravko Šestak, bivši predsjednik Uprave Darko Marinac, članovi Uprave Saša Romac i Josip Pavlović te predsjednik Uprave Fime Milan Horvat privedeni su u listopadu u USKOK, pod sumnjom da su novcem kompanije za sebe kupovali dionice Podravke kako bi preuzeli kompaniju.

Za aferu se doznalo kada je koprivnička kompanija uplatila splitskoj tvrtki SMS, čiji je račun bio posrednik do varaždinske tvrtke Fima, koja je kupovala dionice za Podravkine menadžere. Plan čelnih ljudi koprivničke kompanije bio je prisvojiti 25 posto dionica.

DORH, USKOK, Hanfa i Ured za sprečavanje pranja novca te druge institucije u rujnu su intenzivno istraživali informacije o kreditu od 65 milijuna kuna, koje je koprivnička tvrtka dala SMS-u, tvrtki Srđana Mladinića. Nakon toga su krenuli u uhićenja. Kad su istražitelji ušli u Podravku, otkrili su niz drugih nepravilnosti.

Tadašnji ministar gospodarstva Damir Polančec opetovano je govorio kako poznaje navedene osobe, da su mu prijatelji te kako želi vjerovati u njihovi nevinost. Prozivanja njega, bilo od strane javnosti, bilo od kolega iz političke sfere, smatrao je podmetanjima.

Damir Polančec Photo Ivana Magdić

Ipak, uskoro je dao ostavku na mjesto ministra gospodarstva, kako bi ''prekinuo medijski linč'' te još jednom naglasio kako će, neovisno o svemu, isti i dalje ostati njegovi prijatelji. Također, često je spominjana i uloga bivšeg predsjednika Mesića kao osobe koja je odobrila kredit SMS-u. Na čelo NO-a Podravke tada je došao Ljubo Jurčić.

Policajci i djelatnici USKOK-a 18. siječnja su rano ujutro upali u Podravku. U akciji je uhićeno nekoliko osoba s odjela nabave, a među njima se nalazio i Nevio Prlog, inače kum Damira Polančeca i vlasnik tvrtki koje se bave građevinskim radovima, a koje su pružale usluge Podravci. Prlog je od 1. listopada 2008. do 1. studenog 2009. godine sklopio nekoliko nepovoljnih ugovora s Podravkom, a sve bez javnog natječaja.

Tri dana kasnije u javnost je izašla informacija da je pod istragom i sam Polančec, zbog protuzakonitog posredovanja u Podravci. Početkom veljače Polančec je prijavljen zbog izgradnje rasvjete na nogometnom igralištu nogometnog kluba ''Osvit'' u Đelekovcu.

Na koncu je 30. ožujka oko sedam sati ujutro Polančec uhićen, nakon čega je policija započela s pretresom njegove kuće u Koprivnici, ali i stana u Zagrebu. Premijerka Jadranka Kosor istog je dana, dok je još trajao pretres, donijela odluku da se Polančeca suspendira sa svih dužnosti u HDZ-u.

Policija je izvijestila kako je po nalogu USKOK-a provedeno kriminalističko istraživanje u pogledu pružanja savjetničkih usluga TD Podravka, u svezi čega su za kazneno djelo Zlouporaba položaja i ovlasti kao i za poticanje na to kazneno djelo, prijavljene dvije osobe, rođene 1968. i 1957. godine, odnosno Polančec i zagrebački odvjetnik Zoran Marković, direktor tvrtke Fima Ami na koju je varaždinska Fima prenijela paket od 10,6 posto dionica Podravke. Marković je uhićen istog dana.

Slijedećeg je dana sudac istrage Krešimir Devčić donio odluku da Polančec ostaje u pritvoru 30 dana, zbog mogućeg utjecaja na svjedoke u Mađarskoj. Marković je pušten na slobodu.

Što se tiče optuženih u aferi Podravka, u pritvoru je ostao samo Zdravko Šestak pod obrazloženjem da bi na slobodi mogao utjecati na svjedoke, nakon što je sud ukinuo pritvor Darku Marincu, bivšem šefu Podravkinog nadzornog odbora te Saši Romcu, Milanu Horvatu iz varaždinske FIMA-e.

Afera kamioni: Zašto se Rončević odlučio za skuplje i nekvalitetnije Ivecove kamione

U Saboru je u listopadu skinut imunitet HDZ-ovom zastupniku i bivšem ministru obrane Berislavu Rončeviću, čime je odobreno podizanje optužnice protiv njega zbog sumnji u nezakonitosti tijekom nabave vojnih kamiona 2004. Rončevića i njegovog bivšeg pomoćnika Ivu Bačića se sumnjiči da su državni proračun oštetili za 10,2 milijuna kuna, jer su ugovor o kupnji kamiona izravnom pogodbom sklopili s tvrtkom koja nije imala najjeftiniju ponudu.

Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu potvrdilo je u prosincu USKOK-ovu optužnicu protiv Berislava Rončevića i njegova pomoćnika Ive Bačića.

Još u srpnju je Sabor prihvatio Izvješće o radu istražnog povjerenstva za nabavku vojnih kamiona u prosincu 2004. godine, i to ono koje su sastavili članovi povjerenstva iz vladajuće većine (HDZ i HSS), a po kojemu u nabavci kamiona nije bilo nikakvih nezakonitosti niti je oštećen državni proračun.

Bivši ministar obrane Berislav Rončević i njegov pomoćnik Ivo Bačić kazali su na početku suđenja na zagrebačkom Županijskom sudu da se ne osjećaju krivima niti po jednoj točki USKOK-ove optužnice.

- Razumio sam optužnicu i apsolutno se ne osjećam krivim - kazao je Rončević, a slično je ponovio i Bačić.

Predstavnici USKOK-a u uvodnim su govorima najavili su da će optužbe dokazati iskazima brojnih svjedoka, dok je obrana uvjerena da će optužnicu srušiti dodatnim vještačenjem koje će dokazati da su jedino najskuplji Ivecovi kamioni udovoljavali potrebama hrvatske vojske.

U ponedjeljak u devet sati protiv bivšeg ministra Rončevića i bivšeg državnog tajnika Ive Bačića započela sjednica optužnog vijeća. Photo Saša Jokić

Krunski USKOK-ovi svjedoci su i članovi povjerenstva Ministarstva obrane zaduženog za izbor najboljih vozila koji su tijekom istrage, po tvrdnjama zamjenika ravnatelja USKOK-a Darka Žegarca, izjavili da je povjerenstvo služilo samo kao pokriće.

Rončević i Bačić favorizirali su tvrtku Eurokamioni od koje su kupili 39 vojnih kamiona marke Iveco za 34,4 milijuna kuna, iako su za 10,2 milijuna kuna bili skuplji od najniže cijene koju je na natječaju ponudila tvrtka Man Importer, tvrde u USKOK-u.

Ivecova su vozila pritom bila upitne kvalitete i utvrđeni su im mnogi nedostaci, od korozije, ljuštenja boje i curenja ulja, dok su Manovi kamioni s druge strane bili na detaljnim testiranjima te su ocijenjeni vrlo dobrima, kazao je Žegarac.

- Optužba je opet ponovila niz proizvoljnih tvrdnji, a velikim brojem svjedoka želi impresionirati sudsko vijeće i hrvatsku javnost - ocijenio je Rončević.

Glavni inspektor HV-a, general bojnik Jozo Miličević prvi je put progovorio o aferi na suđenju, kazavši da tim inspektora, koji je nadzirao sektor za ugovaranje i nabavu nije pronašao ugovor o kupnji spornih kamiona. Miličević je rekao da je pokušao doći do spornih dokumenata, jer su inspektori primijetili niz nepravilnosti prilikom kupnje i veliku razliku između cijena i količina kupljenih kamiona. Pri tom je više puta kontaktirao s Rončevićem koji mu je rekao ''da je sve u redu, da nemaju što tu tražiti, da je vojna policija i VOA sve provjerila te da je sve gotovo''. Inspektori su, unatoč svemu, sastavili djelomično izvješće samo o kupnji spornih kamiona, zbog čega je razljutio bivšeg ministra te je rekao da ga treba baciti.

Afera Daimler: Tko je u džep spremio mito?

Dugogodišnja kriminalistička istraga vođena u Sjedinjenim Američkim Državama, kojom se pokušalo dokazati da je Daimler AG podmićivao dužnosnike u raznim državama, pokazala je da je između ostalih, Daimler mito dao i nekim hrvatskim dužnosnicima. Konkretno, radi se o poslu nabave 210 vatrogasnih vozila, za vrijeme SDP-ove vlade, ali i kasnije.

- Riječ je o jako ozbiljnoj izjavi o navodnoj korupciji povodom isporuke i posla oko 210 vatrogasnih vozila u Hrvatskoj. SDP traži žurnu istragu i prikupljanje podataka, jer, ponavljam, riječ je o jako ozbiljnoj izjavi izrečenoj pred jednim američkim sudom u okviru nagodbe tvrtke Daimler s američkim vlastima - rekao je šef SDP-a Zoran Milanović.

Tri mjeseca prije kupnje vozila za 85 milijuna eura, u lipnju 2003. godine bivši predsjednik Mesić je odlikovao glavnog opunomoćenika Daimlera Matthiasa Kleinera Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, koji se dodjeljuje i za promicanje moralnih društvenih vrednota, pisali su mediji.

Sudac Okružnog suda u Washingtonu, Richard Leon, kazao je kako prihvaća nagodbu s Daimlerom, koju drži kao pravično rješenje. Nagodbu je izrijekom potvrdio predstavnik Daimlera Gero Hermann, a on je prema postignutoj nagodbi, priznao krivnju u ime dvije podružnice Daimlera - Daimler Rusija, za podmićivanje ruskih dužnosnika s oko tri milijuna eura i Daimler Export and trade finance GmbH (ETF), za podmićivanje dužnosnika hrvatske vlade od 2002. do siječnja 2008. godine godine s oko 4,7 milijuna eura.

Podmićivanje u Hrvatskoj vezano je uz ugovor iz 2003. godine o nabavi 210 vatrogasnih kamiona za MUP Hrvatske, vrijedan 85 milijuna eura.

Photo Ivica Kristović

Sudac Leon izjavio je kako je sud utvrdio da su obje podružnice dobrovoljno ušle u nagodbu i da su svjesne najviše propisane kazne, nakon čega je Hermann kazao kako priznaje krivnju. Sudac je na temelju nagodbe izrekao i presudu i to da je podružnica Daimler Rusija dužna isplatiti 27, 260 tisuća dolara novčane kazne i odštete, a podružnica ETF za podmićivanje u Hrvatskoj 29,120.000 dolara u roku od 10 dana od izricanja presude.

Poznato je i tko je sporne ugovore i potpisao. Direktor tvrtke IM Metal, Krešimir Košec prije dvije je godine izjavio kako nije bilo nikakve korupcije u natječaju kojim je ta tvrtka dobila posao s Daimlerom te da su ugovor u listopadu 2003. godine potpisali tadašnji ministri Šime Lučin, Mato Crkvenac i Ljubo Jurčić.

Još nije poznato tko je primio novac.

Afere u HEP-u: Beneficije djeci zaposlenika i fantomski radnici

Nakon niza afera koje su se u rujnu otkrile u HEP-u, Ivan Mravak, predsjednik Uprave HEP-a, smijenjen je na sastanku užeg kabineta Vlade, baš kao i cijela uprava HEP-a.

Državno odvjetništvo i Ravnateljstvo policije zajednički su pripremali kaznenu prijavu protiv Mravka zbog sumnji da je počinio više kaznenih djela u gospodarskom poslovanju, pa mu, ukoliko se dokaže da je zlorabio položaj, prijeti i do 10 godina zatvora.

Sumnja se da je Mravak koristio svoj položaj u upravi HEP-a kako bi sklapao ugovore koju su oštetili državni proračun za više od milijardu kuna, istodobno pribavljajući znatnu imovinsku korist drugim pravnim osobama i prikrivajući stvarno stanje u poslovnim knjigama.

Iz dokumentacije koju posjeduje MUP vidljivo je da su zauzvrat djeca članova uprave i direktora HEP-a kao studenti Ekonomskog fakulteta dobivala različite beneficije te da je jedan od njih i sin Ivana Mravka, koji je nakon završenog studija Ekonomije zaposlen u Dalekovodu.

Nadalje, zasigurno nitko nije zaboravio navode o slučaju 'Rade Buljubašić', po zanimanju tokara, koji radi u HDZ-u i član je Središnjeg odbora te stranke, a za to ga plaća Hrvatska elektroprivreda. Naime, Buljubašić, povratnik iz Australije svako jutro na posao ide u središnjicu HDZ-a, na Trg žrtava fašizma, a plaću višu od 4000 kuna mu plaća HEP. Da nije sve u tih 4000 kuna, dokazuje i činjenica da je Buljubašić od te državne tvrtke prvo dobio stan na Martinovki od 89 četvornih metara koji je prošle godine i otkupio. Na posao u HEP-u, sudeći prema anonimnim dojava zaposlenika, gotovo uopće nije dolazio

HAC: Kako obojati tunel?

Tvrtka Skladgradnja group d.o.o. jedan od najvećih kooperanata u sustavu hrvatske cestogradnje i brodogradnje traži 220 kuna po metru, za razliku od povoljnijih 34,8 kuna po metru koje je i ove godine ponudila Brezovica-Gradnja.

Natječajnom dokumentacijom i dogovorom između HAC-a i Skladgradnje za posao ''premazivanja bojom obloge tunela Mala Kapela i Sveti Rok na autocesti Zagreb – Split'' vidljiva je ugovorene cijena od ukupno 43,4 milijuna kuna.

Photo liderpress.hr

Ugovor su u siječnju 2009. godine potpisali predsjednik Uprave HAC-a Jurica Prskalo i direktor Skladgradnje Slaven Žužul, uključivao je premazivanje bojom obje cijevi tunela Mala Kapela i Sveti Rok, od kojih je prvi dug 5780 m, a drugi 5600 m. Jednostavnim izračunom se dolazi do podatka kako je cijena bojenja jednog tunela iznosila oko 10 milijuna kuna, odnosno pet milijuna kuna po cijevi.

No, postoji i znatno povoljniji ugovor za poslove bojanja tunela Sveti Rok, sklopljen u veljači 2003. godine s tvrtkom Brezovica-Gradnja d.o.o. Jedna cijev je koštala 937 tisuća kuna. Razlika je očito enormna. Iako  Brezovica-Gradnja d.o.o. nije jedina tvrtka koja svoje usluge nudi po povoljnijoj cijeni, HAC je sklopio ugovor u vrijednosti od četiri milijarde kuna. Je li riječ o favoriziranju pojedinih partnera ili je riječ o još jednoj financijskoj malverzaciji u državnim poduzećima?

Tvrtku Skladgradnja d.o.o. 2003. godine pokrenula su braća Slaven i Jozo Žužul iz Imotskog, rođaci Miomira Žužula. Tvrtka je u početku imala 20-tak zaposlenika, a sad broji njih više od 300.

Krajem studenog uhićeni su Jurica Prskalo, direktor građenja Goran Legac, bivši član Uprave HAC-a Marijo Lovrinčević i glavni inženjer na tunelima Željko Kandžija, te Slaven Žužul.

Ministar Kalmeta je u jednom trenutku ponudio svoj mandat na raspolaganje, no premijerka Kosor je to odbila iskazavši mu povjerenje, uostalom kao i u Hrvatskom saboru sredinom prosinca kad se o istoj temi glasovalo. Ipak, sve ukazuje na to kako je samo pitanje vremena kad će ministar Kalmeta biti smijenjen, a mnogi političari tvrde kako je do toga trebalo doći i puno ranije, kako ''Hrvatska nikad nije vidjela korupciju kao u Kalmetinom resoru te kako on saborsku raspravu nije trebao niti 'doživjeti', a kamoli 'preživjeti'''.

Tko bi pobrojao sve afere u HŽ-u?

Jedan od najmoćnijh ljudi u HŽ-u prodaje preko svoje tvrtke Dual d.o.o. svojim kolegama žarulje za vlakove, koje inače koštaju 25 kuna, po čak 80 kuna. Riječ je o Marijanu Klariću, direktor HŽ Putničkog prometa i član Uprave Hrvatskih željeznica.

Kao osnivač tvrtke Dual d.o.o., na Trgovačkom sudu navodi Velimir Vučko, no rijetki su oni koji sumnjaju u podatak da tvrtku zapravo vodi Klarić. Dual d.o.o. je registrirana u Osijeku te se navodi kako ima temeljni kapital od minimalnih 20.000 kuna. U HŽ-u nitko nije ni čuo za fantomskog vlasnika tvrtke koja se bavi s čak 30-tak djelatnosti.

Klarić je već hapšen zbog sumnji u malverzacije dionicama tvornice azbesta Salonit, na njega se sumnjalo da ima ulogu i u napadu na Ivana Tolića, tadašnjega dopredsjednika Sindikata strojovođa. Tolić je navodio kako postoji kriminal u Hrvatskim željeznicama. Klarića se optuživalo i za željezničku tragediju kod Kaštela koja je odnijela šest života.

Klarić je navodno spomenute malverzacije radio u dogovoru s Milanom Brkićem, nekadašnjim direktorom Vuče vlakova. Isti taj Brkić je na zahtjev ministar Kalmete smijenjen s te pozicije prije dvije godine. Klarić je tada primio Brkića pod svoje okrilje, otkriva izvor i dodaje kako u HŽ-u nema kraja kriminalnim radnjama.

Nedavno je uprava Hrvatskih željeznica zabranila da se posluje s tvrtkom Industrooprema jer je tvrtka pod istragom. Također se nabavljala oprema po višestruko većoj cijeni, a osnivač tvrtke je Hrvoje Delaš. Prijevaru je otkrio Zlatko Rogožar, direktor Cargo HŽ-a.

Rogožar je prije šest mjeseci raskrinkao i krađu tri milijuna kuna. Za tu radnju se sumnjiče Biserka Robić i donedavni direktor HŽ-a Davorin Kobak, ali izvor smatra kako su glavni mozgovi akcije opet Klarić i Brkić. Državno odvjetništvo šuti i o ovom slučaju kriminala u državnim tvrtkama.

Stravična nesreća dogodila se u 5,26 sati ovog ponedjeljka na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Putnički vlak koji je stigao iz Siska i u kojem se nalazilo stotinjak putnika nije se uspio zaustaviti na peronu već je produžio i udario u betonski odbojnik. Photo Saša Jokić

Nadalje, zagrebačka policija prijavila je dvojicu čelnika Tvornice željezničkih vagona (TŽV) Gredelj zbog sumnje da su tu tvrtku u sastavu HŽ-a oštetili za najmanje 16,6 milijuna kuna, sklopivši štetni ugovor s tvrtkom iz SAD-a, izvijestila je policija.

Oni su u srpnju 2007. sklopili ugovor o nabavi opreme s američkom tvrtkom The Mart Corporation vrijedan oko 7,2 milijuna američkih dolara o kupnji opreme za pranje tračničkih dijelova i tračničkih vozila te uređaja za automatsku obradu otpadnih voda od pranja, uključujući montažu, puštanje u pogon i obuku.

Potpisom ugovora dogovoreno je i avansno plaćanje polovice ugovorene cijene pa je gotovo 3,6 milijuna dolara uplaćeno 3. kolovoza 2007. godine. Istodobno se američka tvrtka obvezala da će Gredelju predati bankovnu garanciju u visini uplaćenog predujma, koja će služiti kao sredstvo osiguranja za slučaj povrata predujma, a ako ne bi uručio tu garanciju ugovor ne bi stupio na snagu i smatrao bi se nevažećim.

Afera Bankomat: Ljubitelj luksuza Protega dijelio kredite šakom i kapom

U sklopu operativne akcije Bankomat pretposljednjeg dana 2009. godine, u jutarnjim satima, uhićeno je pet osoba povezanih sa kaznenim djelima vezanima za upravljanje kreditnim rizicima u Hrvatskoj poštanskoj banci.

Među uhićenima bili su bivši predsjednik Uprave Mario Kirinić, bivši član Uprave Ivan Sladonja te korisnici kredita Ivan Galić, Oliver Beidengel, Svetomir Gadže i Boris Šimunić.

Bivši predsjednik Uprave HPB-a Josip Protega u tom se trenutku nalazio na skijanju u Austriji, pa je za njim raspisana međunarodna tjeralica. Njegov branitelj Čedo Prodanović u tom je trenu tvrdio kako njegov klijent nije u bijegu, već na skijanju koje je ranije uplaćeno.

Sedmoricu obuhvaćenih u istrazi u sklopu akcije Bankomat USKOK sumnjiči za zlouporabu položaja i ovlasti, jer su, kako se sumnja, plasirali nenamjenske kredite fizičkim i pravnim osobama bez da su osigurali mehanizme povrata. Time su oštetili HPB za 170 milijuna kuna.

Sudac istrage Krešimir Devčić svim je osumnjičenima odredio zadržavanje u istražnom zatvoru.

Drugog dana 2010. godine na graničnom prijelazu Bregana uhićen je Protega te je odveden u Remetinec na izdržavanje istražnog pritvora.

Policija je sredinom veljače izvijestila kako je podnijela izvješće protiv Josipa Protege, Marija Kirinića i Ivana Sladonje, koji su osumnjičeni da su počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, te protiv Slavena Čolaka, Davora Čilića i Borisa Šimunića zbog poticanja na počinjenje tih kaznenih djela. Naime, od 3. veljače 2005. do 12. listopada 2007. prijavljene odgovorne osobe HPB-a su trgovačkim društvima odobrile ukupno 10 kredita u iznosu većem od 41 milijuna kuna. Ljudi iz HPB-a to su učinili na poticaj prijavljenih odgovornih osoba tih trgovačkih društava, mimo propisane procedure te pritom izlažući banku šteti velikih razmjera.

Photo Liderpress

Slaven Čolak javnosti je poznat kao ulagač u samoborski vodeni park Šmidhen, a Davor Čilić mu je poslovni partner.

Krajem ožujka policija je izvijestila da je utvrđeno postojanje osnova sumnje da su bivše odgovorne osobe HPB-a u razdoblju od 3. srpnja 2006. do 7. siječnja 2009. godine odobrile tri kredita mimo propisane procedure. Na to ih je poticala odgovorna osoba iz trgovačkog društva iz Zagreba, a Hrvatskoj poštanskoj banci pričinjena je šteta u iznosu većem od 77 milijuna kuna. Osim toga, postoji osnovana sumnja kako su ta protupravno dobivena novčana sredstva putem računa tvrtke iz Španjolske i drugog trgovačkog društva iz Zagreba isplaćivana na privatne račune.

Tržnice Rijeka: Političko podmetanje ili prava afera?

Policija je početkom ožujka dovršila kriminalističko istraživanje koje su policijski službenici provodili po zahtjevu i pod neposrednom koordinacijom Županijskog državnog odvjetništva, a u vezi osnova sumnje da bi odgovorne osobe Grada Rijeke, te članovi uprave trgovačkog društva Tržnice Rijeka d.d. Rijeka, počinili kaznena djela iz domene gospodarskog kriminaliteta.

Nezakonito poslovanje odnosi se na nezakonito upravljanje i nadzor nad poslovanjem grada, čime je pribavljena protupravna imovinska korist za TD Tržnice Rijeka. Pribavljene su činjenice, presumptivni dokazi kao i druga saznanja koja utemeljuju osnovanu sumnju da su čelnici i odgovorne osobe Grada Rijeke, kao i određene osobe TD Tržnice Rijeka u vremenskom razdoblju od 2000. godine do danas počinili više kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta, kojima je Gradu Rijeci pričinjena šteta od najmanje 80.779.386,15 kuna.

Sadržaj protupravnog ponašanja prijavljenih očituje se kroz omogućavanje navedenom društvu da u svojoj jedinoj gospodarskoj djelatnosti kontinuirano obavlja komunalnu djelatnost u Gradu Rijeci na nekretninama kojima upravlja Grad Rijeka i koje su društvu dodijeljene na upravljanje bez prethodno provedenog natječajnog postupka za dodjelu koncesije radi obavljanja komunalne djelatnosti 'tržnice na malo'.

Time je onemogućeno obavljanje komunalne djelatnosti i ostvarivanje prihoda u objektima i na prostorima koji nisu u vlasništvu Grada Rijeka, već u vlasništvu TD Tržnice Rijeka d.d. izvan opsega važenja Ugovora o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnosti 'tržnice na malo' te dopuštenje obavljanja komunalne djelatnosti na nekretninama u vlasništvu Grada Rijeka izvan važećeg koncesijskog Ugovora, protivno propisima o komunalnom gospodarstvu, na koje prihode Grad Rijeka kao davatelj koncesije nije obračunavao, zaduživao i naplaćivao koncesijsku naknadu kao prihod Grada Rijeka.

Grad Rijeka u jednom slučaju temeljem zaključenog ugovora s TD Tržnice Rijeka d.d. investirao je proračunska sredstva Grada Rijeka u komunalno uređenje i opremanje nekretnine u vlasništvu navedenog trgovačkog društva, kako bi isto moglo obavljati komunalnu djelatnost 'tržnice na malo' izvan opsega važećeg koncesijskog Ugovora, čime je ono ostvarivalo značajne prihode na koje Grad Rijeka nije obračunavao, zaduživao i naplaćivao nikakvu naknadu.

Nadalje se protupravno ponašanje na strani prijavljenih osoba očituje i u propuštanju obračuna, odnosno znatnom umanjenju osnove, duga i naplate komunalne i spomeničke rente od TD Tržnice Rijeka d.d. kao obveznika navedenih naknada.

Photo Siniša Bužan

Jedan od četvero prijavljenih je i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je odmah po ob prijave organizirao konferenciju za medije na kojoj je rekao kako "nije zloupotrijebio položaj i ovlasti da bi bilo kome, a ponajmanje Tržnicama priskrbio bilo kakvu imovinsku korist".

- Ako sam kazneno odgovoran što sam poštivao sudsku nagodbu i ugovor koji su 1999. godine potpisali moj prethodnik gradonačelnik Slavko Linić i tadašnji direktor Tržnica Ivan Franolić tada sam spreman za to i odgovarati - kazao je Obersnel.

Protiv SDP-ovca Slavka Linića, koji je potpisao ugovor s Tržnicama Rijeka, nije podignuta prijava zbog zastare.

Odmah je reagirao i šef SDP-a Zoran Milanović, kazavši kako ''je podnošenje lažne kaznene prijave kazneno djelo, a posebno je opasno ako dolazi od strane policije''.

Kasnije je Grad Rijeka podnio Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci kaznenu prijavu protiv tvrtke "Tržnice" iz Rijeke zbog neistinito prikazanih površina prostora koje ta tvrtka zaista koristi, doznaje se iz Grada Rijeke.

Đakovština: U čiji je džep stalo 3000 tona pšenice?

Početkom veljače osječka je policija privela sedam čelnih ljudi ''Đakovštine'', pod sumnjom za zlouporabe u aferi nestalih 3000 tona pšenice i kukuruza iz silosa te tvrtke. Među privedenima je bio i predsjednik Mijo Matić, a svih sedam je osumnjičeno da su malverzacijama na rub egzistencije doveli tvrtku s 470 zaposlenika i više od 700 obiteljskih seoskih gospodarstava.

Država u ''Đakovštini'' ima 30 posto vlasničkog udjela, a vlada je već financijski pomogla tvrtki koja državi duguje 50 milijuna kuna te je proglasila stečaj. Oko 1600 seljaka kooperanata oštećeno je za oko 18 milijuna kuna.

- Ukupna šteta koja je nastala krađom žita iz silosa tvrtke `Đakovština` iznosi 22 milijuna kuna. Ukradeno je čak 26 tisuća tona žita - rekao je na sjednici Vlade u veljači ministar poljoprivrede Petar Čobanković.

Vlada je odlučila da će država s 18 tisuća tona pšenice iz robnih zaliha nadoknaditi štetu poljoprivrednicima oštećenim u poslovanju s ''Đakovštinom'''. Premijerka je kazala kako će se time pomoći više od 2.300 poljoprivrednih proizvođača. Vlada je prvotno najavila naknadu štete za 1.600 poljoprivrednih proizvođača, no nakon uvida u cjelokupne robne zalihe odlučeno je da se može pomoći sa 18 tisuća tona pšenice. Na taj će se način pomoći svim poljoprivrednicima koji su ostali bez pšenice koju su uskladištili u ''Đakovštini''.

Direktor tvrtke Đakovština d.d. u stečaju Mijo Matić i član Uprave Paško Gašpar još se nalaze u pritvoru.

Indeks 1,2,3: Optuženici nisu stali u sudnicu koliko ih je bilo

Prva presuda u slučaju 'Indeks' donesena je sredinom listopada 2008. godine. Student Hrvoje Markota je zbog kupnje ispita osuđen na šest mjeseci uvjetne zatvorske kazne s rokom kušnje od dvije godine, jer je u lipnju 2003. godine kontaktirao posrednika Milana Ćevidu u pokušaju da prođe ispit bez regularnog polaganja.

Ćevida je za tu 'uslugu' tražio 2000 eura, ponudivši manju cijenu ako Markota dovede druge studente kojima je potrebna takva vrsta ''pomoći''. Iako je tada odustao, Markota je pet godina kasnije ponovno kontaktirao Ćevidu zbog upisivanja ocjene bez izlaska na ispit, a bio je spreman platiti između petsto i tisuću eura.

Photo Martina Horvat

Ćevida je kontaktirao Jadranka Grgonu, koji je je od Ivice Prge, redovnog profesora na Katedri za financije, tražio da Markoti upiše ocjenu dovoljan, što je ovaj i učinio, zloupotrijebivši svoj položaj.

Nakon Markote, na šest mjeseci zatvora uvjetno, s rokom kušnje na dvije godine, osuđena je 21-godišnja Ivana Meštrović zbog kupnje ocjene iz ''Osnova ekonomije''. Ona je priznala da je posredniku Ćevidi dala 1200 eura kako bi joj osigurao upis ocjene.

U ožujku je započeo postupak protiv profesora Fakulteta prometnih znanosti, a na optuženičkoj klupi našli su se bivši prodekan Dragan Badanjek i viši predavač Krešimir Somek. USKOK-ovom optužnicom koja se odnosila na nezakonite upise na Fakultet prometnih znanosti bilo je obuhvaćeno 16 osoba.

Prodekan Fakulteta prometnih znanosti Dragan Badanjak je osuđen na dvije i pol godine zatvora, izgubio je pravo na obavljanje zvanja u razdoblju od pet godina te mu je oduzeto 1000 eura. Somek je osuđen na devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine.

Badanjka se teretilo da je, kao prodekan za poslovanje Fakulteta i član Povjerenstva za razredbeni postupak, omogućio upis na fakultet za pet studenata, koji su posredniku Mladenu Budoru platili po 2000 eura. Badanjak je od toga dobio od 1000 do 1500 eura po upisanom studentu. Kandidati su izlazili na prijamne ispite i odgovarali samo na pitanja na koja su znali odgovor, dok su im odgovori na ona koja nisu znali naknadno upisivani.

Someka se teretilo da je na poticaj svog prijatelja Ivice Markovića, tajnika vaterpolskog kluba ''Mladost'', nezakonito posredovao kako bi se vaterpolist Ivan Buljubašić i još dvojica studenata upisali na fakultet. Somek je priznao krivnju po svim točkama USKOK-ove optužnice i ustvrdio da je upropastio 35 godina profesorske karijere.

Na optuženičkoj klupi, između ostalih, našli su se posrednici Mladen Budor i Josip Djaković.

Badanjak je osuđen na dvije i pol godine zatvora, izgubio je pravo na obavljanje zvanja u razdoblju od pet godina te mu je oduzeto 1000 eura. Somek je osuđen na devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine.

Trećeoptuženi posrednik Mladen Budor osuđen je na godinu i pol, a posrednik Josip Djaković osuđen je na po šest mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine.

Drugo suđenje zbog kupnje ispita na Fakultetu prometnih znanosti počelo je 7. travnja, a pred sutkinjom se pojavilo desetero profesora, zaposlenica studentske referade, 11 posrednika, devetero studenata te otac i tast dvojice studenata. Teretilo ih se za udruživanje za počinjenje kaznenih djela, davanje i primanje mita, protuzakonito posredovanje i zloporabu položaja i ovlasti te poticanje na te zloporabe. Od 33 optužena profesora, studenta i posrednika, 13 je priznalo krivnju.

I na drugoj optužnici Badanjak je bio prvi na listi optuženih, a optuženi su i posrednici Mladen Budor i Josip Djaković.

Photo Martina Horvat

USKOK je njih dvojicu i još osmero posrednika optužio da su se udružili te 2007. i 2008. veći broj studenata povezali s profesorima i dogovorili ''kupoprodaju'' ispita. Od studenata su uzimali indekse i od 200 eura do 700 eura za upis ocjene iz jednog predmeta i do 2000 eura za ocjene iz više predmeta, a dio mita zadržali su za sebe kao posredničku proviziju.

U istrazi su donesene presude, pa je otac jednog studenta osuđen na devet mjeseci zatvora, uvjetno na dvije godine, jer je platio 1700 eura za upisivanje ocjene iz dva predmeta svom sinu, a na šest mjeseci zatvora, uvjetno na dvije godine, osuđen je student koji je za ispit platio 600 eura.

Badanjak i 31 optuženik proglašeni su krivima za korupciju na Fakultetu prometnih znanosti. Badanjak je osuđen na 10 mjeseci zatvora uz pet godina zabrane rada, a Budor na dvije godine i deset mjeseci.

Devet profesora, među kojima su Jerko Radoš, Antun Sertić, Damir Božičević, Velimir Kolar, Sanja Marušić, Ivan Bošnjak, Marina Manucci, Dražen Kovačević i Josip Zavada osuđeni su na kazne od šest mjeseci do dvije godine, uz zabranu rada na pet godina. Osuđeni su i studenti te još neki posrednici.

U suđenju za korpciju na Ekonomskom fakultetu u slučaju Indeks 3, na optuženičkoj se klupi našlo devet profesora, 12 posrednika i studenata, koje se tereti za kupoprodaju ispita, zloporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita te protuzakonito posredovanje. Prema optužnici USKOK-a, cijena ispita bila je nekoliko stotina od dvije tisuće eura.

Svoju je obranu iznijela i profesorica trgovačkog prava i bivša predsjednica Saborskog povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Deša Mlikotin-Tomić. Nju USKOK tereti da je na ispitu dopustila prolazak troje studenata, koji su preko posrednika platili pozitivnu ocjenu.

Od 19 nepravomoćno osuđenih, petero je dobilo bezuvjetne zatvorske kazne, a ostalih 14 uvjetne od šest mjeseci do godine i osam mjeseci, uz rok kušnje od jedne do četiri godine. Mlikotin-Tomić osuđena je na bezuvjetnu zatvorsku kaznu od godine i dva mjeseca, a uz to joj je dosuđena trogodišnja zabrana predavanja na sveučilištu.

Maestro: kavica za 50 tisuća kuna

Dvojicu bivših potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Josipa Matanovića i Roberta Pešu, šefa Službe prodaje nekretnina Igora Petlevskog, višeg savjetnika u toj službi Darka Mrkonjića, osječkog poduzetnika i profesora tamošnjeg Ekonomskog fakulteta Mane Medića, odvjetnika Jurja Parazajdera i Asju Piplović te njenog suradnika Mladena Jandričeka, USKOK je teretio za primanje i davanje mita, pomaganje u primanju mita, izdavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne, udruživanje za počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti te pomaganje i poticanje na te zlouporabe.

Akcija "Maestro", to jest policijsko-uskočka tajna istraga korupcije u HFP-u doživjela je vrhunac u lipnju 2007. godine, kada su uhićena trojica potpredsjednika Fonda i još nekoliko osoba. Sudska istraga završila je krajem siječnja 2008., a USKOK je sredinom veljače podigao optužnicu. No, od tada pa do početka suđenja prošlo je gotovo punih devet mjeseci.

U razotkrivanju korupcijske mreže u Fondu pomogla su dvojica USKOK-ovih pouzdanika - Joško Kuzmanić i Mihail Mošnogorski, koji su se osumnjičenicima lažno predstavljali nudeći im mito za razne usluge.

Tijekom suđenja prikazan je tajno snimljen videomaterijal te audiomaterijal u kojemu je glavnu ulogu uglavnom imao Matanović. Tako se na nekim snimkama vidi kako od USKOK-ova pouzdanika Kuzmanića uzima kovertu s 50.000 eura i govori kako mu je to "za kavicu''.

Na optuženičku klupu zagrebačkog Županijskog suda sjelo je osmero optuženika iz slučaja `Maestro` Photo Bruno Pavuša

Na suđenju je svjedočio i tadašnji ministar gospodarstva Damir Polančec.

Bivši potpredsjednik HFP-a Josip Matanović proglašen je krivim za primanje i davanje mita, zlouporabu položaja i ovlasti te druge nezakonitosti u nekoliko privatizacijskih slučajeva, te osuđen na 11 godina zatvora. Mataniću se oduzelo i 250 tisuća eura.

Drugooptuženi Robert Peša HFP-a osuđen je na dvije godine zatvora, dok je šestooptuženi Juraj Parazajder dobio tri godine zatvora. Treće optuženi šef Službe prodaje nekretnina Igor Petlevski osuđen je na godinu i 10 mjeseci zatvora dok je četverooptužena Asja Piplović osuđena na godinu i 3 mjeseca zatvora koliko je dobio i petooptuženi Mladen Jandriček.

Vrhovni sud potvrdio je 18. ožujka 2010. 11-godišnju zatvorsku kaznu bivšem potpredsjedniku Fonda za privatizaciju Josipu Matanoviću, te da mu se oduzima nezakonito stečenih 250.000 eura i 125.500 kuna. Vrhovni sud ukinuo je osuđujuću presudu bivšem potredsjedniku fonda Robertu Peši i još troje optuženika kojima će se ponovno suditi na zagrebačkom Županijskom sudu.

Ivan Gotovac, nekadašnji potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, nepravomoćno je oslobođen krivnje da je koristeći svoj položaj prijatelju Svjetlanu Staniću omogućio informacije oko privatizacije tvrtki Dalmacijavino i hotela ''Bellevue''. Sudsko vijeće nepravomoćno je oslobodilo krivnje i drugooptuženog Stanića.

Optužnica je teretila Gotovca da je kao potpredsjednik HFP-a iskoristio svoj položaj i prijatelju Svjetlanu Staniću omogućio informacije prema kojima bi po što povoljnijim uvjetima stekao dionice i imovinu društava iz portfelja HFP-a, točnije dionice Dalmacijavina d.d. i hotela ''Bellevue'' u vlasništvu Laurusa d.d. u stečaju.

Za to je, prema USKOK-u, Gotovac primio mito u obliku peke i puta u Monte Carlo.