Održan okrugli stol HHO-a o Zakonu o HRT-u

Neposredno uoči usvajanja Zakona o HRT-u, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) organizirao je danas okrugli stol o izmjenama tog zakona, no unatoč tome što su pozivi na raspravu upućenim mnogim kulturnim institucijama i udrugama civilnog društva, u velikoj dvorani Novinarskog doma okupilo se tek dvadesetak ljudi.

HHO smatra da se zbog novog načina biranja glavnog urednika programa televizije i radija tim zakonom ukida ključna uloga civilnog društva u Programskom vijeću HRT-a koje se "svodi na skupinu kritičara amatera koji će, post festum, raspravljati o programu", pa je zamišljeno da se na okruglom stolu čuje glas onih koji su sada isključeni iz procesa odlučivanja na HRT-u.

Poslali smo pozive na desetke adresa, od Ministarstva kulture i HRT-a do udruga za ljudska prava, no izgleda da oni raspravu smatraju nepotrebnom jer će zakon ionako biti usvojen, rekao je predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak, ocijenivši kako udruge sada šute i čini se da su spremne na sve samo kako bi na televiziju došli "naši".

Čičak model izbora glavnog ravnatelja HRT-a smatra marksističkim i kaže kako se on u tranzicijskim zemljama već pokazao lošim. Vraća se tuđmanovski model televizije, samo redizajniran i s promijenjenim predznakom, ustvrdio je.

Paolo Sfeci s Instituta hrvatske glazbe izrazio je uvjerenje kako bi, da je HDZ pokušao donijeti takav zakon, današnji okrugli stol okupio tisuću ljudi.

HRT tim zakonom postaje plijen pobjednika na izborima, a glavni urednici moraju navijati za one koji su na vlasti jer dolaskom oporbe oni odlaze sa svoje pozicije i to je strašan korak unatrag s nesagledivim posljedicama na hrvatsko društvo, naglasio je.

Sfeci zamjera snažnu ispolitiziranost Zakona o HRT-u, ustvrdivši kako on ne bi trebao biti pitanje politike, nego hrvatske kulture, znanosti, jezika i obrazovanja. Otkad političari imaju svoje ljude u Programskom vijeću, na njihovim sjednicama se nije razgovaralo niti o jednom drugom programu osim o informativnom, dodao je.

Silvija Luks koja, kako je sama rekla, u raspravi nije sudjelovala kao predsjednica Nadzornog odbora HRT-a nego samo u svoje ime, smatra da si Hrvatska ubuduće ne smije dopustiti tako često mijenjanje zakona. Hrvatska je zemlja s najviše zakona o javnoj televiziji i cijelo vrijeme radimo po principu "operacija uspjela, pacijent umro", rekla je.

Promjenom zakona mijenjamo vlastodršce, a povećavamo dug, istaknula je Luks, napomenuvši kako nije bitno kako se zovu oni koji će biti na čelu HRT-a, već jesu li moralni i znaju li što rade.

Predstavnik HAZU-a na okruglom stolu, akademik Vladimir Paar, nije dao konkretni stav HAZU-a o izmjenama zakona, ali je izrazio spremnost te institucije da pomogne da se uloga javnih medija bitno poboljša. Paar pozdravlja široke rasprave o takvim temama i suprotstavljane stavove jer je to, ocijenio je, pravi put za napredak zemlje.

Sudionici okruglog stola zamjerili su što se u zakonu i u raspravama o njemu zanemaruje Hrvatski radio, unatoč, rečeno je, njegovom nemjerljivom doprinosu u informiranju javnosti.

Iako je na okrugli stol, koji je HHO organizirao u suradnji sa zakladom Konrad Adenauer, došlo i nekoliko predstavnika političkih stranaka, među kojima i Jasen Mesić iz HDZ-a, oni nisu imali riječ, jer, rekao je predsjednik HHO-a, nije želio raspravu političikih ideologija. (Hina)