Održan skup u znak sjećanja na ubijene stanovnike Boričevca

U raseljenome ličkom selu Boričevcu, čiji stanovnici i potomci 71 godinu čekaju pravdu i pravo na povratak, danas se održava skup u znak sjećanja na ubijene žitelje katoličkih župa Boričevca, Palanke, Rudopolja, Gračaca, Udbine, Korenice, Priboja, Zrina, Španovice, Krnjeuše, Drvara i Bosanskog Petrovca.

Gospićko-senjski biskup Mile Bogović služio je misu zadušnicu za sve ubijene te je poručio da pravo na ljudsko dostojanstvo ima svaki čovjek bez obzira na to je li Hrvat ili Srbin, je li katolik ili pravoslavac i je li vjernik ili nevjernik. No, dodao je, 27. srpnja 1941. ubijani su i protjerivani ljudi iz Boričevca samo zato što su bili Hrvati ili katolici.

"Razumijem da je tada netko bio protiv politike Njemačke i Nezavisne Države Hrvatske, ali koja je ustaška krivnja bila osmogodišnje Marije, petogodišnjeg Marka ili trogodišnjega Jure kojima je, također među mnogima, tada oduzet život", upitao se biskup Bogović i iskazao "žaljenje što su oni koji su Hrvate ubijali i protjerivali na kraju rata bili na pobjedničkoj strani".

Obraćajući se onima koji smatraju da su ti događaji samo daleka prošlost, istaknuo je da je "duh te prve puške" trajao sve do Domovinskog rata jer su pobjednici proizveli sustav koji se desetljećima opirao istini o svim zločinima te osnutku samostalne hrvatske države.

"Taj je duh prve puške trajao sve do 90-ih godina, kada su Hrvati ponovno prognani sa svojih ognjišta, npr. na Kordunu, po istom ključu", rekao je biskup Bogović. Upitao je ne bi li zato Srb, gdje se podižu spomenici, trebao biti mjesto s kojega se treba ispričati svim žrtvama koje ondje imaju korijen, a ne da se duh prve puške veliča. "Antifašizam koji je počeo 's prvom puškom', a završio s Bleiburgom i Križnim putem bacao je bez suda ljude u jame i zabranjivao da se o tome govori", rekao je, dodajući kako takav antifašizam nikome nije koristan ni potreban te da je bio i protiv slobodne hrvatske države.

Uz poruku da se uvijek moramo čuvati onih ljudi koji se igraju bogova, nedavno donesen Zakon o pomognutoj oplodnji biskup Bogović nazvao je "revolucionarnim" jer, kako je rekao, ministru zdravlja daje pravo da politički odlučuje kada počinje ljudski život. "Po toj logici ministar zdravlja može donositi i hitlerovske zakone te će i za njih imati dovoljno ruku jer revolucionarni i rasni zakoni imaju iste korijene", rekao je. "Zadojeni su shvaćanjem svog duha antifašizma. Čovjek postaje čovjek onda kada to odredi drugi čovjek", dodao je biskup Bogović i poručio da se država ne bi trebala izgrađivati po mjeri pobjednika, nego po mjeri istine i pravde.

Organizatori skupa sjećanja su Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH), Zajednica povratnika Ličko-senjske županije i Udruga Ličana župe Boričevca iz Bjelovara.

Prije mise održana je sjednica upravnog odbora ZPH na kojoj je rečeno da se da obiteljima koje su prije 71 godinu prognane iz svojih domova konačno trebaju vratiti nekretnine, a za to je potrebno ažurirati zemljišne knjige. Predsjednik ZPH Josip Kompanović najavio je i borbu za naknadu ratne štete na koju bi trebali imati pravo kao i povratnici nakon Domovinskog rata.

Frane Vrkljan iz ZPH Ličko-senjske županije rekao je da protjerivanje ličkih Hrvata nije bio izolirani izgred, nego realizacija stogodišnjega plana velikosrpske politike. Gotovo je nevjerojatno da je iseljavanje Hrvata postalo trajno stanje o kojem se šutilo, a zločinci su se u međuvremenu kitili titulom junaka, istaknuo je, dodajući kako je civilizacijski neprihvatljivo da se ljudima iz Boričevca uskrati pravo na pravdu i povratak.

Jadranka Matašin iz bjelovarske Udruge Ličana župe Boričevca rekla je da vjeruje "u snagu obnove bez mržnje i osvetničkih osjećaja".

Na skupu sjećanja bili su, među ostalima, i saborski zastupnik Darko Milinović, ličko-senjski župan Milan Jurković i gospićki gradonačelnik Milan Kolić. (Hina)