Održivi razvoj

'Zelene zgrade' ne samo da su etične, već ih je poslovni svijet prepoznao kao dobru investiciju.

Profesor Robert Lang s Virginia Tech sveučilišta procjenjuje kako će u Sjedinjenim Državama 60 do 100 milijuna ljudi preseliti u 'dvadesetak mega-polisa'. Procijenjena prosječna pokretljivost stanovništva od 200 milijuna u ruralnoj Kini što se odigrava u posljednjih šest godina je bez presedana, pa godišnji prosjek u Americi gdje se premjestilo 40 milijuna ljudi izgleda patuljasto, iako je gledajući kroz postotke odnos približno isti.       

Migracija između zemalja i unutar zemalja uzrokuje nove, mnogobrojne izazove. Ti izazovi dodiruju sve aspekte ljudskog života i života na zemlji općenito, varirajući od socijalnih napetosti do ekonomskih prigoda, problema sa sigurnošću, upravljanja resursima, njihovom alokacijom itd. Očito je kako su ovi problemi međusobno povezani.   

Održive građevine

Energetski izvori još uvijek nisu oskudni. Primjerice, zalihe nafte i plina bit će dostatne u desetljećima što dolaze. Problemi se javljaju kada se opskrba i cijena energije promjene istovremeno i drastično, kada produktivnost i transport ovih dobara doprinose političkoj nestabilnosti i kada se na više točaka u lancu opskrbe pojave gubici i zagađivanje.

Znanstvenici i arhitekti, baš kao i lokalna tijela vlade počeli su nuditi interesantne odgovore na istaknute probleme. Pokret nije započet samo kako bi odgovorio društvenoj svijesti, već zato što je riječ o velikom ulogu koji može ponuditi značajnu financijsku dobit.

U lipanjskom izdanju Urban Land Magazina iz 2005. godine, William D. Browning, Jennifer Seal Cramer i Anne B. Frej ponudili su sljedeće primjere i brojke:

Philip Merrill Centar u Chesapeake, Maryland, koristi 90 posto manje vode nego konvencionalni uredi iste veličine.

Procijenjeno je kako sjedište Johnson Diverseya štedi više od 100. 000,000 milijuna dolara godišnje zahvaljujući smanjenoj potrošnji energije, 'Kalifornijski odsjek za edukativnu gradnju' u Sacramentu iz istog je razloga projicirao godišnju uštedu od 400. 000, 000 milijuna dolara.   

Ove 'zelene zgrade' teže biti samo-dostatne kada je riječ o energetskim potrebama ili održavanju okoliša. John Rufo iz Arrowstreeta, tvrtke sa sjedištem u Cambridgu, MA, koja se bavi arhitekturom i planiranjem govori kako: 'Danas nema tehnološkog razloga; zašto zgrada ne bi bila samo-održiva s perspektivom na energetske potrebe i njihovu produkciju'.

Potpuna samo-održivost će zahtijevati tehnološka poboljšanja i inovacije, koordinirano usmjeravanje i nova rješenja od strane dioničara.    

Prvo što pada na pamet kada razmišljamo o 'zelenim zgradama' je korištenje obnovljivih izvora energije, primjerice pomoću solarnih ploča koje generiraju elektricitet.   

Iz lokacijske i dizajnerske perspektive, ovisno o vrsti građevine, rješenje može biti postavljanje zgrade tako da se njena duža os prostire istočno-zapadno, povećavajući ekspoziciju s juga. Ovo zgradi omogućuje da 'uhvati' veću količinu topline tijekom zime, minimizirajući energiju potrebnu za njeno ugrijavanje. Nadalje, iz čisto arhitektonske perspektive, specijalni materijali poput ostakljivanja staklima niske refleksije mogu biti korištena za kontrolu topline dopuštajući onoliko osvjetljenja koliko je to moguće. Duboke nadstrešnice zajedno sa svodovima koji imaju prozore i reflektivne površine na krovovima mogu se koristiti upareno kako bi spriječile direktno izlaganje sunčevoj svjetlosti odbijajući je prema stropu i indirektno osvjetljavajući unutrašnjost.         

Korištenje polu-prozirnih zidova može poslužiti kako bi svjetlost projicirala još dublje u unutrašnjost zgrade. Što ne samo da štedi umjetno osvjetljenje, već podiže produktivnost i radost, pošto je prirodna svjetlost poželjnija od umjetne.   

Senzori u zgradi mogu regulirati koliko je umjetne svjetlosti potrebno tijekom dana.  

Prema 'Vijestima za građevine u prirodnom okolišu', izdavaču GreenSpec rječnika, 'zelene zgrade' bi trebale:

* biti napravljene od prerađenog, recikliranog ili poljoprivrednog otpada;

* čuvati prirodne zalihe;  

* smanjiti utjecaj na okoliš tijekom konstrukcije, rušenja ili renoviranja;

* štedjeti vodu ili energiju;

* doprinositi sigurnosti, zdravom unutarnjem okolišu;

* i izbjegavati štetna, otrovna zračenja  

Uzimajući u obzir prije navedeno, možemo reći da se 'zelene zgrade' grade na način koji minimalizira gubitke i promovira recikliranje.  

Osim tehnoloških izazova, jedan isključivo ljudski element će biti odlučujući; suradnja između dioničara.  

Vladini agenti (lokalni, nacionalni ili nadregionalni poput EU) vrše pritisak na grupacije, razvojne timove, inženjere, dobavljače, potpisnike ugovora i stanare kako bi ovi pokazali da mogu raditi zajedno i isporučiti konstantan rast i efikasnost u svim stupnjevima razvoja.