Plakatima i kadroviranjem za postizborni status quo!

Na javnim prostorima u urbanim sredinama diljem Hrvatske početak kampanje za izbor zastupnika u VII. saziv Hrvatskoga sabora obilježili su plakati stranaka postavljeni na panoima lociranim u pravilu pored prometnica da budu dostupni percepciji prolaznika, ali i vozača te suputnika. Plakat je pak vizualni medij odnosno posrednik u prenošenju poruka, a može se oblikovati samo kao tekstualna inačica, kombinacija teksta i crteža ili dizajniran samo grafički u vidu crteža ili fotografije. No, u svakoj od navedenih mogućih izvedbenih varijanti plakat ima višestruku komunikacijsku funkcionalnu ulogu odnosno promidžbeni cilj. Logično, prvi je cilj prenijeti poruku, odnosno obavijestiti potencijalnog primatelja na razini vizualne percepcije o sadržaju poruke. No, to nije i jedini a ni glavni cilj plakata kao komunikacijskog i u konkretnom primjeru političkog i izbornog promidžbenog sredstva.

Tekstom i/ili likovnim izrazom plakat u političkoj i društvenoj javnosti ili ciljanoj skupini u biračkom tijelu treba također imati i efekat pobuđivanja pažnje, provokacije, motivacije i slično, da potakne primatelje poruke da izađu na biračka mjesta i glasaju za ponuđenu političku opciju, ali i da izbornu poruku prenesu užoj i široj okolini te ih po mogućnosti i motiviraju da glasaju. Prema pak svom sadržaju odnosno značenju, plakati mogu obuhvaćati prošle događaje, temeljiti se semantički na aktualnim zbivanjima odnosno percepciji postojećeg stanja, ili poruke mogu biti usmjerene budućnosti u smislu planova i projekata koji će biti realizirani ako ih birači prihvate i svojim glasovima dadu potporu stranci čijeg  su izbornog programa te poruke sastavnice.

Sadržaj poruka na plakatima

U aktualnoj pak predizbornoj kampanji većina je poruka na plakatima  svojim sadržajem usmjerena na proteklo razdoblje od posljednjih saborskih izbora, u čemu dominantno prednjači HDZ. Donekle je to i očekivano, jer je u tom razdoblju HDZ bio većinska stranka u parlamentu i njegova je Vlada uz gotovo zanemariv utjecaj koalicijskih partnera upravljala (stvarnom je stanju bliže – vladala!) državom, pa stoga treba potencijalnim biračima pokazati ili ih podsjetiti što je sve napravljeno za njihovu dobrobit te i uvjeriti ih da su time opravdali njihovo biračko povjerenje. No, još je važnije i da birači spoznaju da su postignuti rezultati ujedno i jamstvo da će njihovi interesi i potrebe biti prepoznati te adekvatno valorizirani i u sljedećem mandatnom razdoblju. No, takav sadržaj i usmjerenost izbornih poruka pretežno na do sada postignuto a što ujedno znači i – već viđeno, izraz je a i dokaz HDZ-ove političke kreativne nemoći, nedostatka vizije kao i nesposobnosti artikulacije društvenih i ekonomskih razvojnih planova i programa.

Kome su poruke usmjerene

Prema pak usmjerenosti izbornih poruka prema biračkom tijelu odnosno pojedinim političkim ili društvenim skupinama, vidljiv je selektivni pristup što se poglavito odnosi na HDZ i HSS. Logično je to obzirom na činjenicu da one kao vladajuće stranke u prošlom mandatnom razdoblju, žele da im birači pozitivno valoriziraju ''minuli rad''. Za razliku od tog i takvog izborno-strateškog i promidžbenog pristupa biračkom tijelu, opozicijske se stranke moraju obraćati širokoj biračkoj populaciji što znači i politički neopredijeljenim biračima kao i onim biračima dosadašnje vladajuće koalicije HDZ–HSS–SDSS kojima nisu ispunjena društvena i/ili osobna očekivanja pa su stoga u dvojbi za listu koje će stranke glasati ili možda čak apstinirati od izbora.

Selektivni odnosno ciljani pristup pojedinim interesnim skupinama u biračkom tijelu najviše je izražen u izbornoj i promidžbenoj strategiji HDZ-a, što je u potpunosti komplementarno klijentelističkom načinu vladanja koji je karakterističan za sva razdoblja HDZ-ove vlasti. Tijekom tih gotovo 18 godina državna uprava i javne službe, javna poduzeća, vladine agencije, državni proračun i ostale državne strukture izravno ili neizravno bili su (i) u funkciji stvaranja i nagrađivanja odanih birača, odnosno stvaranju klijentelističkih interesnih skupina  koje su i egzistencijalno ovisne o HDZ-ovoj vlasti pa su stoga životno zainteresirani da on o(p)stane na vlasti što ih čini  trajno lojalnim i pouzdanim dijelom biračkoga tijela.

Poruke klijentelističkim skupinama

Ciljani pristup klijentelističkim skupinama u biračkome tijelu izražava se na promidžbenoj razini poglavito kroz sljedeća dva slogana na HDZ-ovim plakatima: ''Nećemo politička otpuštanja'', i ''Jamčimo sigurnost javnoj upravi'', što nije ništa drugo doli politički stav da neovisno o izbornim rezultatima, kadrovskih promjena ne smije biti. U protivnom, to će biti ''politička otpuštanja'', ''radna nesigurnost'', ''revanšizam'' itsl.! U tom istom kontekstu su i aktualna nova imenovanja, unapređenja i zapošljavanja u ministarstvima unutarnjih i vanjskih poslova, ministarstvima pravosuđa, poljoprivrede, zaštite okoliša, vladinim agencijama i drugim dijelovima državne administracije. Sve usuprot i protiv izbornog procesa kao bitne značajke demokratskog političkog poretka. Uzalud vam trud birači kao da im poručuje HDZ. Mi smo sve unaprijed iskadrovirali, na temelju i u skladu sa Zakonom o radu, pa kadrovskih promjena ne može biti! A što je sve to ''kadroviranje'' eklatantan primjer opstrukcije demokratskog procesa i činjenje izbora nepotrebnim u uvjetima , kad oni koji će na izborima dobiti legitimitet birača neće moći  zamijeniti one koji su u izbornom procesu taj isti legitimitet izgubili, HDZ očito nije briga.

Mogu li društvene promjene bez kadrovskih promjena?

Posebna je pak dimenzija i reperkusija kadrovske opstrukcije izbornoga procesa dosadašnje administracije, što nova vlada neće moći provoditi reforme i druge promjene na društvenoj i gospodarskoj razini a upravo zbog kojih će i dobiti povjerenje birača i legitimitet da ih pokrene i provodi! Stoga stranka ili koalicija stranaka koje će dobiti izborni legitimitet za upravljanje državom a prema svim anketama gotovo je sigurno da to neće biti HDZ, inherentno će dobiti i pravo kao i obvezu te odgovornost da stvaraju kadrovsku infrastrukturu kojom će moći realizirati želju i potrebu birača da uspješno upravljaju državom na opće i zajedničko dobro svih građana!

Zaključno se može ustvrditi da u postizbornom procesu kadrovskog strukturiranja nove administracije ne može biti političkog revanšizma, smjenjivanja i otpuštanja nego samo kadrovskog pozicioniranja prema rezultatima izbora, a to znači institucionalno provođenje izborne volje birača u ime kojih poslove upravljanja u državi moraju voditi oni kadrovi koji su na izborima izravno preko stranačke liste ili posredstvom stranke za to dobili legitimitet od tih istih birača!