Pliva se Hrvatskoj više ne smije ponoviti

Očito se posluje po sistemu prodaje starih automobila: kupite pa preprodajte na dijelove. Zar to zaslužuje poznata farmaceutska tvrtka?

Nakon što je Teva akvizicijom stekla Barr/Plivu te u sklopu integriranja s istom, ubrzo je postignut dogovor o prodaji poslovnog segmenta dijagnostike Pliva-Lacheme i zatvaranju drugih proizvodnih aktivnosti na lokaciji u Brnu sa stupanjem na snagu krajem 2009. godine. U Plivi napominju kako je riječ o odluci donesenoj ranije 2009. godine kojom se namjerava postići povećanje ukupne učinkovitosti i profitabilnosti Plivina poslovanja te fokusiranje na matično poslovanje.

Iz Plivinog priopćenja se doznaje kako je u ''procesu temeljite potrage za optimalnim rješenjem pronađen strateški partner za poslovni segment dijagnostika, a druge proizvodne aktivnosti bit će obustavljene krajem tekuće godine''. Nekoliko dana nakon objave tog podatka, uslijedila je nova informacija o prodaji.

Naime, 30. rujna je objavljeno kako da Pliva svoje biotehnološko poslovanje prodaje američkoj kompaniji Hospira Inc.. Ta je strateška odluka u skladu s ranije objavljenom namjerom optimiranja biotehnoloških aktivnosti, do koje je došlo nakon što je Teva u prosincu prošle godine preuzela Plivu. Prodaja tog dijela poslovanja rezultat je značajnog restrukturiranja Plivinih aktivnosti na području biotehnologije započetog početkom godine. Financijski podaci o transakciji nisu objavljeni.

Prema postignutom dogovoru, Hospira će preuzeti cjelokupno Plivino biotehnološko poslovanje u Hrvatskoj, uključujući zaposlenike, projekte i novi biotehnološki pogon u Savskom Marofu. Zatvaranje transakcije očekuje se do kraja tekuće godine, nakon ispunjenja svih dogovorenih uvjeta.

''Država se mora umiješati''

Mladen Vedriš, profesor Ekonomske politike na pravnom fakultetu u Zagrebu, smatra kako krah kompanije nastupa u trenutku kad kompanija izgubi status subjekta i postane segment jednog sustava. Time gubi upravljačka prava.

- Drago mi je što su pregovori s Hospirom uspješno okončani i što će se u Hrvatskoj nastaviti s razvojem biotehnološkog poslovanja. Zadovoljan sam da smo dogovor postigli upravo s tvrtkom Hospira, našim dugogodišnjim partnerom na biotehnološkim projektima poput razvoja GCSF-a (faktor stimulacije rasta granulocita), koji je prepoznao kompetencije Plivinih stručnjaka u području biotehnologije -  izjavio je Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive u njihovom priopćenju.

No, istu razinu optimizma ne dijeli i Mladen Vedriš, profesor Ekonomske politike na Pravnom fakultetu za Zagrebu. Vedriš problem Plive opisuje na slikovit način.

- Kraj nastupa u onom trenutku kad kompanija izgubi status subjekta i postane segment jednog sustava. Time gubi upravljačka prava i moć odlučivanja – smatra profesor ekonomske politike.

Mladen Vedriš napominje i kako je došlo do dekomponiranja jednog sustava u cilju drugog, kako se trebalo obratiti pozornost na strateške investitore te kako se ne slaže o odbijanju miješanja države u poslovanje kompanije.

- Država se mora miješati kako bi se omogućilo što bolje upravljanje kompanije, menadžment i organizacija – napominje Vedriš te naglašava kako se ionako nije mogao realno očekivati golemi uspjeh poput Sumameda.

Nesretna i tragična priča

S činjenicom kako je priča o Plivi jedna nesretna i, mogli bismo dodati, tragična priča za hrvatsko gospodarstvo, slaže se i SDP-ovac Ljubo Jurčić. Smatra kako je u početku privatizacije napravljeno previše grešaka te da nije ni moglo bolje završiti.

- Nesretna priča s Plivom je zapravo tipičan primjer hrvatske privatizacije. Prihvaćen je loš koncept privatizacije u kojem se ništa nije radilo već se cijedio kapital kroz privatizacijske transakcije – smatra Jurčić te dodaje kako je Pliva u tadašnja vremena imala jako velik kapital.

SDP-ovac se i sam ražalosti kad pomisli kako je od jedne velike priče o uspjehu došlo do urušavanja. Napominje kako su se, u vremenima dok je novca još bilo, svi ''igrali velikih biznismena''.

- Iskreno mi je žao. Pliva je mogla biti 'lovac', ali s takvim potezom je bila sve slabija. U osam godina privatizacije, slovenska Krka je, primjerice, potpuno prestigla Plivu, a Pliva je ostvarila posve obrnut proces – objašnjava Jurčić.

Riječ bivše zaposlenice koja je u Plivi provela 30 godina

O sustavnom raspadu Plive posvjedočila nam je i prije nekog vremena njihova bivša zaposlenica, mr.sc. Doroteja Kirhmajer Vujčić koja je kao kemičarka s magisterijem tehničkih znanosti radila u proizvodnji bazne kemije. Naime, Plivina umirovljenica je na internetu objavila svoj uradak pod nazivom 'In Memoriam Plivi'.

Ljubo Jurčić napominje kako je 'dio politike' pokazao veliku aroganciju tijekom privatizacije, kad je smatrano kako treba uništiti sve iz 'bivšeg sistema'.

Ono što gđa Kirhmajer Vujčić opisuje je raspad kompanije. Ona sama je u istoj provela 31 godinu, zaposlila se 1972. godine i u mirovinu otišla 2003. godine. Nije mogla gledati što se događa s kompanijom kojoj je posvetila čak tri desetljeća života.

- Situacija u Plivi bila je već tako nesnosna da sam željela otići. To je bilo puno bolje nego gledati uživo kako se raspada. Drugi je razlog bio taj da bi mi mirovina sa svakom sljedećom godinom staža bila manja – rekla je tad magistra tehničkih znanosti. U In Memoriamu opisala je kako je Pliva postala regionalni lider farmacijske proizvodnje, kao i to kako je došlo do toga da Teva otpusti 800 ljudi i praktički ukida proizvodnju.

Kako je krenuo 'put prema dolje'?

''A onda je došla Teva. Uredno platili, uredno posluju. Sve što valja 'čupaju' i odnose u druge svoje pogone. Tko je to gradio, a tko im je prodao- to se ne pitaju i nije ih briga. Čupaju SVOJE !! A Plivaši to osjećaju kao čupanje vlastite kože. I ne mogu vjerovati. Cijele grane poslovanja se ukidaju (biotehnologija npr)'', stoji u 'In Memoriamu Plivi'.

Gđa Kirhmajer Vujčić se prisjetila svog rada u Plivi i opisuje ga kao sjajno doba. Napominje kako su se mogli mjeriti s čitavim svijetom. Rekla je da bi najstoža inspekcija na svijetu, američki FDA, iz Plivine proizvodnje otišla bez ijednog prigovora.

Čitav intervju s Plivinom umirovljenicom pročitajte na Pliva je uništena, pogoni sele u Izrael.

No, prisjetila se i kad je primijetila da neće sve završiti dobro. Prije Domovinskog rata je u Plivu kuća Coopers došla procijeniti vrijednost tvrtke. Došli su 1991. godine do milijardu dolara, a onda prekinuli procjenu zbog rata, tako da neke dijelove Plive nisu još ni obuhvatili. Kad je krenula prodaja plutajućim fondovima, za Plivu se tražilo 400 milijuna njemačkih maraka. Magistra je to okarakterizirala kao rasprodaju, ''obezvređivanje samo da se nešto proda''.

''Mala američka tabletara Barr''

- A onda su je prodali maloj američkoj tabletari Barru – rekla je gđa Kirhmajer Vujčić.

Prisjetila se i kakav je prije bio odnos Pliva/Krka, a kakav je sad. Magistra tehničkih znanosti je napomenula kako je Krka bila na razini apoteke kad je Pliva 'žarila i palila' regionalnom farmaceutskom industrijom. Krka se posljednjih godina proširila uzimanjem Plivinih VSS kadrova.

- Hidroklorotiazid je Plivina aktivna supstanca za lijek za hipertenziju, koju smo radili 50 godina i imali smo najbolju kvalitetu na svijetu. Svi su ga kupovali kod nas, a kad je Teva preuzela Plivu u roku mjesec dana transferirali su proizvodnju u Izrael, prenijevši čak i neke dijelove pogona, a Plivini inženjeri su im pokazali kako će ga proizvoditi. Znaju Izraelci što su kupili. Pitanje je hoće li išta više proizvoditi u Plivi, jer pogon azitromicina u Savskom Marofu je preskup za održavanje, pa ne vjerujem da će ga ostaviti. Imamo još nešto bazne kemije, a biotehnologija i kemijska tehnologija su uništene. Ne krivim ja Čovića jer on je sve to napravio prema zakonu. Nakon svega, žao mi je što Teva nije kupila Plivu još 1993. godine, prije nego što je počelo uništavanje, jer bi oni tu vrijednost sigurno znali zaštititi – zaključila je tad u razgovoru za naš portal gđa Kirhmajer Vujčić. I bila u pravu.