Polančec i Pevec poraženi, Rajić i Prpić zasjali

U godini koja odmiče raspravljalo se o škverovima, propasti carstva Zdravka Peveca, restrukturiranju HGSpota, povratku Luke Rajića...

U godini koja je već gotovo odmakla na gospodarskom planu u Hrvatskoj su se vukli zanimljivi potezi. Ove se godine intenzivno raspravljalo o Pevecovom carstvu koje je palo na koljena, o neuspješnoj misiji privatizacije škverova, ulasku u NATO savez, te o haraču i porezima.

Početak 2009. godine tradicionalno je, na polju hrvatskog gospodarstva obilježio već uobičajen plinski spor između Rusije i Ukrajine koji je već postao dio novogodišnjeg folklora za Europu, pa i Hrvatsku.

Samo Ina zbog plina izgubila šest milijuna kuna

Rusija je, podsjetimo, Ukrajini zavrnula pipu i prestala isporučivati energent s obzirom na dugove koje je ukrajinski Naftogaz imao prema Gazpromu.

To je neposredno utjecalo na isporuku plina brojnim zemljama Europe, koje su se u hladnim siječanjskim danima smrzavale na stupnjevima ispod nule. Između ostalog, dogodio se problem koji je dočekao i Hrvatsku, jer smo, zbog spora dviju zemalja i mi bili primorani uvoziti interventni plin.

Zbog ove situacije i redukcije, koja je podrazumijevala isporuku plina za svega 40-ak tvrtki koje su dokazale kako bez tog energenta ne mogu nastaviti s radom, ili kako bi zbog manjka istog mogle ostati zakinute za velike novčane gubitke, Hrvatska je izgubila doista mnogo. Dakle, u samom početku godine, a na račun rusko-ukrajinskih prepucavanja, samo je Ina izgubila više od šest milijuna kuna.

Nekoliko mjeseci kasnije, točnije 1. travnja, dogodio se veoma bitan preokret u gospodarstvu naše zemlje. Ulaskom u NATO, kazao je tijekom svog govora Stjepan Mesić, Hrvatska je ostvarila jedan od dva cilja, a to je ulazak u savez koji osim vojne sigurnosti pruža i razvoj na gospodarskom planu.

Ono što se Hrvatskoj ovime otvorilo jest mogućnost da hrvatski proizvođači mogu ravnopravno sudjelovati na natječajima sjevernooatlanskog saveza, što do tada nije bilo moguće, ali je značilo i vjerojatno najveću moguću sigurnost za sve potencijalne investitore.

Povratak Luke Rajića

Ina Photo Siniša Bužan

Sve loše okolnosti koje su se zbivale na globalnoj i regionalnoj pozornici nisu spriječile Luku Rajića da već u svibnju najavi kako će njegova, početkom godine utemeljena, tvrtka ‘PharmaS’, u Popovači početi proizvoditi generičke lijekove.

Ovaj kontroverzni poduzetnik s adresom u Švicarskoj svoj je povratak najavio podsjetivši kako je tijekom prodaje Dukata Lactalisu kazao da će taj novac investirati u Hrvatsku. Rajiću su temelje za tvornicu početkom prosinca položili Jadranka Kosor i Stjepan Mesić, kojima će to, s obzirom na Rajićeve prognoze, biti sve što će ikada morati učiniti za ovu tvornicu.

Pad BDP-a i haračenje Hrvata

S obzirom na to da ni Hrvatska, baš kao ni brojne zemlje svijeta i regije, nije uspjela pobjeći od globalne recesije, već je u lipnju zabilježila najveći pad BDP-a u posljednjih 16 godina. No, to nije bila jedina sretna vijest početkom ljeta.

Vlada je naime u srpnju predložila uvođenje kriznog poreza, tzv. harača, i povećanje poreza na dodanu vrijednost s 22 na 23 posto, čemu je kasnije, na žalost brojnih Hrvata, blagoslov dao i Ustavni sud.

Dolazak s ljetovanja obilježili su harač i povećan porez koji su uvedeni nakon što je Vlada zaključila kako mora pokrpati loše asfaltiranu cestu, zvanu proračun, za čije rupe nije mogla platiti krpanje, pa su to učinili građani, a prema najavama premijerke Kosor trend krpanja cesta nastavit će se i iduću godinu.

Nakon povratka s jahti i jedrilica Vladu je dočekalo i bavljenje brodogradilištima, odnosno problem brodogradilišta koji već godinama ždere proračun.

Prvi krug privatizacije prošao je prilično neuspješno i to zato što su na natječaj za privatizaciju šest hrvatskih brodogradilišta u državnom vlasništvu pristigle samo dvije ponude. Brojni analitičari kasnije su procijenili kako su uvjeti bili prilično nezahvalni, da bi se na koncu ispostavilo da u ponudi baš i nisu bila navedena sva dugovanja škverova.

Ipak, o sudbini brodogradilišta znat će se nešto više tek početkom siječnja.

Odlazi Polančec, pada i Pevec

Posljednje tromjesečje javnosti je ipak bilo mnogo zanimljivije od ostatka godine koji je uglavnom prolazio u negativnom raspoloženju potaknutom lošom gospodarskom slikom, što u Hrvatskoj, što u svijetu.

Na koncu listopada ministar ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, Damir Polančec podnio je ostavku zbog političke odgovornosti za afere koje su se odvijale u Podravci, a na njegovo je mjesto pristigao Đuro Popijač, nekadašnji predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Osim afera Hrvatsku je šokirala i propast carstva Zdravka Peveca. Pevec Grupa na koljenima se našla zbog toga što je Pevec svoje poslovanje proširio na toliko djelatnosti da ih vjerojatno više ni sam nije mogao upamtiti. Počeo se baviti turizmom, nekretninama, maloprodajom… pa se zaigrao i izgubio kompas.

Pevec je svoje centre otvarao na strateški promašenim mjestima, a to su kreditirale banke. Naručivao je robu koju nije imao odakle platiti, pa se javio problem dobavljača kojima Pevec duguje više od 900 milijuna kuna. Dodajmo tome još 1,2 milijuna duga bankama i 150 milijuna kuna koje duguje državi…

Prpićevo manevriranje za svaku pohvalu

Problem s vraćanjem dugova imao je i HGSpot koji se našao u frci tijekom ove godine zbog velikog pada prodaje u IT sektoru. No, kompanija je imala tu sreću da joj je imao tko pomoći. Jedan od osnivača ove tvrtke, Hrvoje Prpić, HGSpotu namjerava vratiti stari sjaj uz pomoć restukturiranja. Restrukturiranje nije prošlo bezbolno, ali se zato tvrtka pobrinula za svoje zaposlenike koje je otpustila.

Njima je tvrtka isplatila otpremnine, dok u prodavaonicama HGSpota ovih dana traju raprodaje kojima se police čiste od zastarijelih proizvoda. Ukoliko sve zajedno promotrimo, HGSpot resturkturiranje je proveo po dobro izrađenom konceptu, a hoće li isti biti za primjer ostaje nam vidjeti nadolazeće godine.

Damir Polančec Photo Filip Hofer

Uz to, u posljednjem mjesecu godine doznali smo i službeno kako je Vijeće Europske Unije u Bruxellesu usvojilo prijedlog Europske komisije o financijskom paketu za članstvo Hrvatske u EU, koji će za prvo razdoblje od dvije godine iznositi 3,5 milijardi eura.

Na kraju dana – Gućić Getro dao Mercatoru

Bitno je spomenuti i kako su trgovački lanci Getro i Mercator - Hrvatska potpisali ovog petka ugovor o strateškom povezivanju na temelju kojeg će Mercator-H preuzeti trgovačku djelatnost tvrtke Vjekoslava Gucića na hrvatskom tržištu.

Ovo strateško povezivanje uključuje preuzimanje robne marke ‘Getro’, dugoročni poslovni najam svih 16 trgovačkih centara Getroa i drugih poslovnih objekata ukupne površine veće od 110.000 četvornih metara, uz preuzimanje i svih djelatnika.