Polovicu dobiti stvorile Zaba i PBZ, i HPB među dobitašima

RBA je jedina među šest vodećih banaka natprosječno rasla i u krizi, povećavši dobit u prvom dijelu godine pet posto i imovinu četiri posto.

Sedam u minusu

Takav rezultat uglavnom se pripisuje povećanju kamata, kojemu je ta banka bila sklona u razdoblju krize, za razliku od PBZ-a, koji je, na primjer, dosta dugo odolijevao poskupljenjima kredita za stare klijente. Rezultat je takve poslovne politike pad dobiti 30 posto u odnosu na 2009. u PBZ-u., a koja je banka dugoročno bolje postupila, vidjet će se po kretanju rizičnih plasmana i budućem pozicioniranju na tržištu.

Bankarski je sustav u cjelini zabilježio smanjenje dobiti 20 posto, ali i dalje ostvaruje solidan financijski rezultat. Tek sedam manjih banaka iskazalo je gubitke, 85 milijuna kuna, dok su ostale poslovale s dobiti koja je bila 2,2 milijarde kuna prije oporezivanja. Polovicu ukupne dobiti ostvarile su vodeće Zagrebačka i Privredna banka.

Hypo je imao najveći pad dobiti na godišnjoj razini (45 posto), što je vjerojatno posljedica većih rezervacija, ali i konačne integracije Slavonske banke koja je bila dovršena u prvom kvartalu 2009. pa je utjecala na rezultat. Pažnje vrijedan je i rezultat HPB-a, koja je nakon lanjskih gubitaka u lipnju 2010. imala 54 milijuna kuna dobiti.

Prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka u Hrvatskoj iznosi 19 posto, znatno više od propisanih minimalnih 12%, pogotovo kod velikih banaka. Međutim, sedam malih, među njima i državni HPB, blizu je donje dopuštene granice zbog čega će vjerojatno vrlo brzo morati unositi dodatni kapital u banku.

ROE 8 posto

Premda su loši krediti porasli na 9%, vjeruje se da će bankarski sustav ostati stabilan. Nije bilo ni značajnijih vlasničkih promjena. Uvede li Vlada dodatni porez na banke, očekivati je da će HNB smanjiti regulatorni pritisak i tako ublažiti udar. Stopa povrata na kapital (ROE) je oko 8%, dvostruko je manja nego 2004., kad je bila rekordnih 16%.