Pomorci upozoravaju na opasnost 'splitskih vrata': Ugrožena sigurnost

Sudionici 4. Međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti (IMSC), koja se održava u Splitu, u današnjim su diskusijama isticali nužnost razvoja sigurnosti pomorskog prometa radi izbjegavanja pomorskih nesreća.

Profesor Pomorskog fakulteta u Splitu Stipe Galić je pozvao na poboljšavanje nadzora prometa brodova kroz tjesnac „splitska vrata“ između otoka Šolta i Brač, u kojem su u posljednje tri godine bila četiri nasukavanja brodova a u posljednjih pet godina 20-ak sudara brodova.

„Tjesnac 'splitska vrata' je dužine jednu nautičku milju a širine oko 800 metara, dubina mu je između 5 i 42 metra i u njemu se sudaraju vjetrovi iz različitih smjerova. Broj brodova pa i onih najvećih – kruzera, koji prolaze tim tjesnacom se svake godine povećava te je potrebno poduzeti sigurnosne mjere kako se ne bi dogodile pomorske nesreće u njemu“, upozorio je prof Galić.

Davor Vidan, također profesor splitskog Pomorskog fakulteta, je rekao kako u splitsku Gradsku luku pristaju i brodovi dužine 250 metara iako luka nije predviđena za takve brodove, te se stvaraju sigurnosni rizici. Po njegovim riječima, nakon ulaska Hrvatske u EU, 1. srpnja 2013., najkasnije do 2017. godine svih 20.000 hrvatskih pomoraca morat će dobiti nove certifikate za svoj angažman.

Časnik za promet u Zapovjedništvu Hrvatske ratne mornarice (HRM) Joško Tadić je istaknuo kako se prema NATO standardima prijevoz brodovima opasnih tvari te oružja, streljiva i eksplozivnih naprava mora označiti posebnim obilježjima i prijaviti prijevozniku.

„Prijevozom opasnih tvari i oružja, zbog sigurnosti, trebaju rukovoditi osobe školovane za takve poslove“, rekao je Tadić.

Prodekanica Fakulteta za pomorstvo u Kotoru Sanja Bauk je govorila o prijevozu brodovima nuklearnih tvari te naglasila kako je nužno „pojačano nadzirati“ trasnport plutonija.

„Temperatura plutonija raste, a time i sigurnosni rizici, produžetkom veremena provedenog u transportu, a to znači da vrijeme prijevoza plutonija brodovima treba biti što je moguće kraća“, kazala je Bauk.

Sanja Steiner sa Fakulteta prometa prometnih znanosti u Zagrebu je istaknula kako pomorski i zrakoplovni promet u Hrvatskoj trebaju pronaći „zajednički jezik“ radi budućeg rabljenja bespilotnih letjelica u izviđanju Jadranske obale.

„Primjena bespilotnih letjelica je složena zbog zagušenost zračnog prometa. U cjelokupnom europskom zračnom prometu čak 32 posto je namjenjeno za vojne misije što dovodi do zakrčenja civilnog zrakoplovnog prometa. U Europi prometuje 4.650 civilnih i čak 11.621 vojnih zrakoplova“, objasnila je Steiner.

Profesor splitskog Pomorskog fakulteta Rino Bošnjak je rekao kako se u svijetu posljednjih nekoliko godina razvija koncept e-navigacije (elektronske navigacije) brodova, ali da u Hrvatskoj postoje tek naznake takve navigacije.

Međunarodna konferencija o pomorskoj znanosti završava sutra. (Hina)