Porezi rastu, narod još šuti

Hrvatskom poduzetništvu u pomoć priskaču hrvatski građani. Osiromašeni nakon privatizacijske pljačke i recesije, ostavši praktički bez izbora, upravo oni će novom rundom povećanja poreza na dodanu vrijednost omogućiti da država pomogne poduzetništvu. Novac koji će u državnoj blagajni izostati nakon što je nova Vlada smanjila davanja poduzeća, bit će namaknut većim porezima na potrošnju. Dakle, teret se preraspoređuje s poduzeća na građane i to je to što ćemo od početka ožujka osjetiti pri plaćanju gotovo svakog izdatka, od komunalija do prehrambenih proizvoda, odjeće i drugih potrepština.

Što građani dobivaju za uzvrat, koje 'protuusluge' mora isporučiti poduzetnički sektor i što svime time dobiva Vlada, odnosno država? Iako tri strane nisu napravile eksplicitni, formalni ugovor, kad se malo bolje pogleda, on je indirektno ipak tu. Krenimo od građana, koji će u tom neformalnom 'dealu' najviše nagrabusiti. Povećanjem PDV-a sa 23 na 25 posto, život će poskupjeti već od ovog mjeseca.

No na povećani PDV može se gledati kao na alternativu novim otpuštanjima. Da država nije osigurala veće prihode povećanjem poreza, morala bi sama izbaciti na ulicu tisuće zaposlenika, kao što bi to u još većoj mjeri nego dosad činili privatni poslodavci da im država nije pojeftinila poslovanje smanjivanjem doprinosa za zdravstvo, za šume, vode i spomeničku rentu. Pojednostavljeno rečeno, plaćanje većih poreza način je da se donekle zadrže radna mjesta. To je svojevrsna solidarnost, više prisilna nego dobrovoljna, kako bi oni koji još primaju plaću, pomogli da se vojska nezaposlenih ne povećava. Političari su povećanju PDV-a pripisali i 'viši' cilj, najavljujući da će time biti omogućeno otvaranje novih radnih mjesta, ali o tom, potom...

Poduzetnici su na prvi pogled bolje prošli, no ni oni neće ostati neokrznuti novom ekonomskom politikom. Podsjetimo samo da Vlada najavljuje kako više neće tolerirati neisplatu plaća, pa ni isplatu plaća bez poreza i doprinosa. Iako svi instrumenti zaoštravanja financijske discipline još nisu operativni, ne čini se da bi ministar financija Slavko Linić od toga odustao. Poduzetnici će s jedne strane uštedjeti na smanjenim doprinosima, ali će se istodobno naći u strožem režimu izvršavanja obaveza prema zaposlenicima i državi.

Vlada je s povećanjem poreza na potrošnju dobila bar dvije stvari: osigurala je veći prihod u državni proračun odmah i redovno, jer porez od PDV-a za razliku od nekih drugih poreza počinje dotjecati čim je uveden i tijekom cijele fiskalne godine. Pojačavši taj najveći izvor državnih prihoda, Vlada je  u proračunu nadoknadila ono što je izgubila rasterećenjem poduzetnika, pa može reći da dio proračuna ide u radna mjesta.

Porezi rastu, a raja (uglavnom) šuti. Nema veće pobune. Vidjet ćemo hoće li tako ostati kad Zagrepčanima pristignu novi računi za komunalne usluge s drastičnim poskupljenjem, na primjer vode i gradskog prijevoza. Zasad je mir, ali političari su ipak oprezni, pa je na intervenciju 'jednog dioničara', odnosno Milanovićeve Vlade, zaustavljeno barem novo poskupljenje Ininog benzina.