AUTOR agencija vlm



13. PROSINCA 2010. 18:10h

Poslovna očekivanja: Pesimizam gospodarskog rasta, daljnja otpuštanja

Tekst

Tek 2013. dostići ćemo BDP iz 2008., što znači da je potrebna hitna i sustavna strategija gospodarskoga oporavka. Vlada je prihvatila mjere, ali one se nisu provodile na odgovarajući način, što je velik uteg hrvatskomu gospodarstvu – kazao je Ivan Crnjac, izvršni potpredsjednik Agrokora za strategiju i tržišta kapitala, na današnjem predstavljanju ankete Poslovna očekivanja, koju već tradicionalno provodi Privredni vjesnik.

Spas u investicijama

Crnjac smatra kako oporavka hrvatskoga gospodarstva koje gubi konkurentnu poziciju u regiji nema bez investicija, ali samo onih koje su održive i opravdane. No da je pesimizam gospodarstvenika i prevelik u 2010. da bi se znatnije pokrenuli i u 2011., najbolje svjedoči to da je 437 anketiranih tvrtki s ukupno 106.000 zaposlenih, koje predstavljaju 12,7 posto ukupnoga hrvatskoga gospodarstva, općem stanju gospodarstva u ovoj godini dalo ocjenu 1,99, što je dalji pad prema prošloj godini (2,24). Oko 51% ih smatra da će gospodarski rast u idućoj godini biti (ipak) malo veći, a 61% nada se i malo većem ukupnom prihodu. No protiv krize se većina i dalje namjerava boriti najviše smanjenjem troškova proizvodnje, reorganizacijom poslovanja, smanjenjem troškova rada...

Više od 80% smanjit će investiranja i u modernizaciju kapaciteta, istraživanje i razvoj... Premda ih 61 posto vjeruje da će prebroditi krizu, nedostatak investicija i nelikvidnost i te kako zabrinjavaju, složio se i neovisni ekonomski analitičar Žarko Primorac, koji ističe kako nije siguran ni da je kriza dotaknula dno. Rezultati u prvih devet mjeseci 2010. nimalo ne ohrabruju, pogotovu financijski. Oni pokazuju kako je 46% hrvatskih tvrtki poslovalo s gubitkom, 3,1% pala je zaposlenost, udvostručila se nelikvidnost, a investicije su smanjene 30,5%. Za rast BDP-a od 4% Hrvatskoj bi trebalo 80 milijarda kuna investicija, a u prvih devet mjeseci ostvarit će 30-ak milijardi, kazao je Primorac, koji se osvrnuo i na banke ističući kako nema stabilnih banaka u nestabilnoj privredi, o čemu bi trebale razmisliti.

Godina preokreta

Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak smatra da će u 2011. najviše problema imati javni sektor i oni koji s njim posluju, jer se u vrijeme izbora u državi neće odlučivati ni o čemu. Zakon o poljoprivrednom zemljištu i dalje je na čekanju, energetska politika u neskladu s onim što se trenutačno događa pa se ne zna treba li HEP ulagati u ono što nitko neće ili što žele svi, deseci investitora lutaju hodnicima birokracije, deseci developera također jer RH nema ni strategije u turizmu... Kuštrak je, kako je napomenuo, u 2011. optimist samo za one koji imaju ambiciju. Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta kaže da je vrijeme za novi razvojni ciklus i da iduća godina mora biti godina preokreta. No blag rast od 1,5% BDP-a neće biti dovoljan za bitniju promjenu.

Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar 2010. godine

Prvu nagradu Privrednog vjesnika Gorazd Nikić za ekonomskog analitičara 2010. dobio je prof. dr. Ljubo Jurčić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, a nagradu je uručio osobni izaslanik predsjednika RH dr. Ive Josipovića, njegov savjetnik za gospodarstvo Boris Cota. Jurčić je naglasio kako se 2011. godine u ekonomskom smislu ništa bitno neće dogoditi. Istaknuo je moguća tri scenarija – prvi je gospodarski rast malo veći od nule, drugi je negativni scenarij s rastom nezaposlenosti te problem vanjskog duga. Pozitivan je scenarij taj da hrvatska Vlada prepozna potencijale te prevlada prepreke. Ako Vlada RH preuzme aktivnu ulogu za dugoročno povećanje proizvodnje, zaposlenosti i izvoza te investicija, mogli bi i izaći iz krize, kazao je te dodao kako je hrvatski problem i u tome što nema finalnog proizvoda.

- Moramo se okrenuti sebi. Ne treba očekivati da će nas itko iz svijeta spasiti – rekao je Jurčić.

Struktura gospodarstva nastala je zbog strukture investicija, pa je tako i nastao ogromni građevinski sektor, koji je neodrživ u Hrvatskoj, rekao je.

- Zbog kreditne ekspanzije izobličili smo građevinski sektor, koji će se neminovno smanjiti na manje od 50 tisuća zaposlenih - ocijenio je.