Potpora Prijedlogu zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika

Prijedlogom zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, koji je ušao u saborsku proceduru, ne kani se propisivati jezik ni standardi jezične kulture, nego regulirati da se u Hrvatskoj svi javni i službeni poslovi moraju obavljati i na hrvatskom jeziku, izjavila je danas ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dunja Brozović-Rončević.

Prijedlog spomenutog zakona ne treba miješati s nekadašnjim prijedlogom zakona o jeziku jer se novi prijedlog temelji na ustavnoj odredbi o hrvatskom jeziku i latiničnom pismu kao službenima u Republici Hrvatskoj, rekla je, napominjući kako ni ta temeljna ustavna odredba o hrvatskom jeziku ni pojedine odredbe o uporabi hrvatskoga jezika u raznim zakonima ne predviđaju nikakve mjere za provedbu temeljne ustavne odredbe o jeziku, a ni kazne za one koji te odredbe ne poštuju.

"Upravo je stoga spomenuti zakon potreban kako bi pružio podlogu za reguliranje uporabe hrvatskoga standardnog jezika u javnoj i poslovnoj komunikaciji u Hrvatskoj i time omogućio njezinim državljanima da se u vlastitoj državi ne osjećaju kao stranci", rekla je Dunja Brozović-Rončević.

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa 18. svibnja raspravljalo je o Prijedlogu zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika te ga je poduprlo. Vijeće je istodobno dalo primjedbe i predložilo "neke izmjene na tekst zakona", koji je u saborsku proceduru krajem travnja uputio saborski zastupnik Dragutin Lesar vođen mišlju zaštite radničkih prava, a kako bi se spriječilo da se komunikacija i poslovanje u Hrvatskoj obavljaju na jeziku koji hrvatski radnici ne razumiju jer se time stavljaju u neravnopravan položaj i u svojoj vlastitoj zemlji postaju "gastarbajteri".

Strani ulagači osnivaju tvrtke i u njima sve poslove vode samo na svojem jeziku, istaknuto je na sjednici Vijeća te upozoreno kako od svojih zaposlenika traže da međusobno komuniciraju na stranom jeziku, a čak im zabranjuju da u radnom vremenu govore hrvatski.

"To je, dakako, potpuno neprihvatljivo i zahtijeva zakonsku regulativu koja će pomoći da se to suzbije", stoji u zapisniku sa sjednice Vijeća koje vodi akademik Radoslav Katičić.

Podgorska deklaracija također predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakon o javnoj uporabi hrvatskoga jezika onako kako ga je predložilo Vijeće za normu. Ta deklaracija o položaju i uporabi hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji donesena je u sklopu znanstvenog skupa "Hrvatski jezik: od politički nepriznatog jezika do jednog od službenih jezika Europske unije", koji je održan od 20. do 22. svibnja u Podgori u povodu 140. obljetnice kako su se na Dalmatinskome saboru 1870. narodnjaci s Mihovilom Pavlinovićem na čelu izborili da se zapisnici vode na hrvatskome jeziku.