Povijesno niski vodostaji HEP koštaju 675 milijuna kuna

Vodostaj Save i ostalih rijeka u Hrvatskoj ekstremno je nizak zbog nedostatka obilnijih oborina, čija je posljedica manjak vode u bunarima i ugrožena je vodoopskrba stanovništva, DHMZ ne može prognozirati kad će pasti obilnija kiša, a nepovoljno hidrološko stanje HEP će stajati dodatnih oko 675 milijuna kuna.

Zamjenik voditelja obrane od poplava za srednju i donju Savu u Hrvatskim vodama Zoran Čavlović rekao je danas za Hinu da je vodostaj u Rugvici -245 centimetara, a u Slavonskome Šamcu -249 centimetara, što je najniži vodostaj od 1878., od kada se mjeri na tim postajama. Istaknuo je da je uzrok tako niskom vodostaju nedostatak obilnijih oborina jer, rekao je, zadnjih 20-ak mjeseci nije bilo znatnijih oborina.

Takvo stanje vodostaja negativno utječe ponajprije na podzemne vode, što se očituje znatnim padom njihove razine. Posljedica toga je manjak vode u bunarima ili njihovo presušivanje, čime je ugrožena vodoopskrba stanovništva do te mjere da se u nekim područjima voda već dovozi cisternama, izjavio je Čavlović.

Zaključio je da bi za stabilizaciju vodostaja bila potrebna dugotrajna i obilnija kiša koja se, po današnjim prognozama Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), ne očekuje u idućih deset dana.

Iz DHMZ-a najavljuju da bi mjestimice malo kiše i kratkotrajnih pljuskova moglo biti u nedjelju u sjeverozapadnim krajevima, Gorskome kotaru i Lici te na sjevernom Jadranu, a u ponedjeljak prije podne mjestimice u Slavoniji i u unutrašnjosti Dalmacije. Ističu da će to uglavnom biti lokalni pljuskovi koji neće ublažiti sušu. Nakon toga do kraja ovoga mjeseca kiša se ne očekuje, a kada bi mogla pasti, u DHMZ-u još ne mogu prognozirati.

Ističu kako je ovo ljeto karakteristično po dugotrajnoj suši te po četiri toplinska vala. Četvrti toplinski val upravo traje.

Sutra bi u kopnenim područjima najviša dnevna temperatura zraka trebala biti dva do tri stupnja niža, a u petak i subotu ponovno sličnih vrijednosti kao i danas. U petak i subotu u većini krajeva najviša će temperatura biti od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva, a puhat će i umjereni jugozapadnjak pa će zbog više vlage u zraku biti i sparno, ističu u DHMZ-u.

U nedjelju poslijepodne temperatura će se spustiti pa bi u ponedjeljak najviša dnevna temperatura u kopnenim područjima mogla bila niža od 30 Celzijevih stupnjeva. Temperatura će se malo spustiti i na sjevernom dijelu Jadranu, uglavnom dva do tri stupnja.

U drugoj godini s rekordnom lošom hidrologijom očekivana proizvodnja u hidroelektranama bit će 11 posto manja od plana, uključujući činjenicu da je i početak godine bio sušni, doznaje Hina u HEP-u. U odnosu prema godinama s prosječnom hidrologijom, proizvodnja u hidroelektranama ove će godine po HEP-ovim očekivanjima biti manja oko 25 posto.

Zbog toga su na tržištu potrebne dodatne količine električne energije pa bi se ove godine, po procjenama, trebalo nabaviti dodatnih 1,5 TWh energije više nego što u godinama s prosječnom hidrologijom. "HEP-u će to stvoriti dodatne troškove koji se procjenjuju na oko 90-ak milijuna eura (oko 675 milijuna kuna)", ističu u HEP-u. (Hina)